Topiarij

Topiarij je umjetnost oblikovanja biljaka u dekorativne oblike, od jednostavnih geometrijskih do složenih figurativnih formi. One su simbol pažnje, discipline i estetike u vrtlarstvu, a primjena im seže od privatnih vrtova do javnih parkova i povijesnih vrtnih ansambala.

Povijest i etimologija

Riječ topiarij dolazi od latinskog topiarius, što znači vrtlar ili osoba koja oblikuje vrtove. Povijest topiarija seže do antičkog Rima, gdje su luksuzni vrtovi bili uređivani u formalne, geometrijske oblike i figurativne prikaze. Vrtlarski stručnjaci tog doba razvili su sofisticirane tehnike rezanja i vođenja rasta biljaka, a topiarije su bile simbol društvenog statusa.

U srednjem vijeku i renesansi, topiarije su postale popularne u monaškim vrtovima i dvorcima. Francuski vrtovi 17. stoljeća, posebno vrtovi Versaillesa, isticali su se precizno oblikovanim grmovima i složenim labirintima topiarija. Tijekom 19. i 20. stoljeća, tehnika se proširila u privatne i javne vrtove širom Europe i Amerike, postajući simbol formalnog i dekorativnog vrtlarstva.

Metode oblikovanja topiarija

Oblikovanje topiarija zahtijeva preciznost, strpljenje i dobro poznavanje rasta biljaka. Postoji nekoliko osnovnih metoda, a najčešće se koristi kombinacija svih. Pravilno kombiniranje metoda omogućuje da biljka raste zdravo, zadrži estetski oblik i bude dugotrajna. Važno je imati na umu da oblikovanje topiarija nije jednokratna radnja. Kako biljka raste, oblik se mora stalno pratiti i prilagođavati.

Rezanje i orezivanje

Najveći dio oblikovanja topiarija sastoji se od rezanja grana i lišća. Cilj orezivanja nije samo skraćivanje, već i kontrola gustoće krošnje, poticanje bočnih izbojaka i oblikovanje volumena biljke. Sitne grane se skraćuju škarama, dok se deblje grane uklanjaju preciznim alatima kako bi se spriječila oštećenja a i nije loše premazati velike rezove pčelinjim voskom radi bolje zaštite. Redovito rezanje sprječava neuredan rast i omogućuje biljci da zadrži željeni oblik tijekom cijele godine. Kod figurativnih topiarija, rezanje mora biti vrlo pažljivo i promišljeno jer svaka grana doprinosi konačnoj slici oblika i u tom slučaju je to više posao za umjetnika.

Vezanje i podupiranje

Kod složenijih oblika, posebno onih koji uključuju figurativne prikaze ili visoke geometrijske strukture, koristi se vezanje grana žicom ili elastičnim materijalima. Vezanjem se grane usmjeravaju u željeni smjer, a biljci se omogućuje postepeno prilagođavanje novom obliku. Štapovi i metalni okviri koriste se kod težih grana ili velikih biljaka da se spriječi savijanje ili lomljenje. Potpornji i vezovi se moraju prilagođavati kako biljka raste, inače mogu uzrokovati oštećenja.

Okviri i vodiči od metala ili drva korisni su za geometrijske i simetrične oblike. Biljke se sade unutar okvira ili uz njega, a grane se vode duž njega dok ne poprimaju željeni oblik. To nam omogućuje stvaranje preciznih i složenih formi koje bi bilo teško postići samo rezanjem i vezanjem. Okviri se mogu koristiti i za oblikovanje labirinata ili živih zidova od grmlja, gdje svaka biljka slijedi određeni smjer rasta i oblikuje kompoziciju u skladu s planom vrta.

Oblikovanje pomoću rezbarenja i bonsai tehnike

Za mini topiarije i bonsai topiarije, često se koristi kombinacija rezbarenja i bonsai tehnike. Sitne grane se pažljivo uklanjaju, oblikuju i ponekad uvijaju u žicama kako bi se dobila precizna i detaljna forma. Bonsai tehnike omogućuju rad s manjim biljkama i postizanje vrlo složenih figurativnih oblika u malom prostoru. Takav način traži puno strpljenja jer oblikovanje traje godinama.

Biljke za topiarije

Biljke za topiarije biraju se prema nekoliko osobina:

• Stabljike i grane su čvrste i elastične, što omogućuje precizno rezanje i sposobne su stabilno održavati poziciju.
• Lišće je gusto, sitno i dugotrajno, često zimzeleno, time je osigurana stalna dekorativna vrijednost kroz cijelu godinu.
• Cvjetovi su uglavnom sporedni, ali neke vrste pogoduju topiarijima zbog atraktivnih cvatova.
• Biljke se mogu oblikovati u geometrijske oblike (kocke, kugle, piramide), figurativne forme (životinje, likovi) ili apstraktne kompozicije.

Topiarije zahtijevaju biljke koje su otporne, kompaktne i lako podnose rezanje. Odabir vrste određuje konačni oblik, trajnost i vizualni efekt. Veličina topiarije može varirati od malih bonsai topiarija do visokih, monumentalnih grmova u javnim prostorima.

U nastavku su najčešće korištene biljke s detaljnim opisom.

Tisa (Taxus baccata)

Tisa je zimzelena biljka s tamnozelenim, mekanim iglicama. Sporo raste, ali razvija gustu i kompaktno krošnju. Cvjetovi i plodovi nisu dekorativno naglašeni, bitan je volumen biljke. Sporo raste, do 1 m godišnje, i može doseći 6-10 m u visinu. Preferira sunčane ili polusjenovite položaje, dobro drenirano tlo i umjereno zalijevanje. Otporna je na hladnoću i vjetar, a oblikuje se u kugle, kocke, stožce, figurativne oblike i bonsai topiarije.

Brijest (Ulmus spp.)

Brijest je listopadna ili poluzimzelena biljka s sitnim ovalnim listovima i gustom krošnjom, dobar izbor za geometrijske i figurativne topiarije. Raste srednje brzo, 30-60 cm godišnje, i može doseći visinu od 8-12 m. Voli dobro drenirano tlo, sunčane položaje i umjerenu vlažnost, dok sjenovita mjesta nisu idealna. Najčešće se oblikuje u geometrijske oblike, figurativne skulpture i labirinte.

Pogodne vrste za topiarij su nizinski brijest (Ulmus minor) i gorski brijest (Ulmus glabra), dok vrste s rasprostranjenom krošnjom nisu baš prikladne.

Lovor (Laurus nobilis)

Lovor je zimzelena biljka s ovalnim, kožnatim listovima tamnozelene boje. Dugotrajna i aromatična, dobro podnosi oblikovanje u različite forme. Umjereno raste, 20-40 cm godišnje, a u vrtu može doseći visinu od 2-4 m. Preferira sunčane i polusjenovite položaje, dobro drenirano tlo, i osjetljiv je na previše vlage. Stilovi oblikovanja uključuju kugle, stožce, labirinte i male figurativne forme.

Čempres (Cupressus sempervirens)

Čempres je zimzelena biljka s uspravnim, piramidalnim oblikom i sitnim ljuskastim listovima gusto raspoređenim na stabljici. Pogodan je za topiarije jer ima uspravni, piramidalni oblik i sitne ljuskaste listove gusto raspoređene na stabljici. Brzo raste, oko 50-70 cm godišnje, i može doseći visinu od 10-15 m, što ga čini pogodnim za velike topiarije. Preferira sunčane položaje i dobro drenirano tlo, otporan je na sušu i vjetar, ali osjetljiv je na previše vlage. Najčešće se oblikuje u stožce, piramide, geometrijske oblike i formalne vrtove.

Ligustrum (Ligustrum spp.)

Ligustrum je brzorastući zimzeleni grm s malim sjajnim listovima i gustom krošnjom koja olakšava precizno oblikovanje. Raste 40–60 cm godišnje i može doseći visinu od 2–5 m. Uspijeva na sunčanim ili polusjenovitim položajima, dobro dreniranim tlima, te tolerira različite uvjete i bolesti. Najčešće se oblikuje u kugle, kocke, figurativne oblike, živice i labirinte.

Pogodna vrsta je obična kalina (Ligustrum vulgare) te razni kultivari s gustom krošnjom.

Bukva (Fagus sylvatica)

Bukva je listopadna biljka s gustim lišćem koje postaje brončano zimi. Dugotrajna i sporog rasta, pogodna je za formalne i monumentalne topiarije. Raste 20-30 cm godišnje i može doseći visinu od 10–20 m. Preferira plodno, dobro drenirano tlo i sunčane položaje, uz umjereno zalijevanje. Najčešći stilovi oblikovanja uključuju velike geometrijske oblike, formalne živice i labirinte.

Japanski javor (Acer palmatum)

Japanski javor je listopadna biljka s dekorativnim sitnim listovima u različitim bojama. Pogodna je za male figurativne topiarije i bonsaie. Sporo raste, 10-20 cm godišnje, i u vrtu može doseći visinu od 1-3 m. Najbolje uspijeva u polusjeni, zaštićen od jakog sunca i hladnog vjetra, u plodnom i dobro dreniranom tlu. Stilovi oblikovanja uključuju mini topiarije, bonsai forme i detaljne figurativne kompozicije.