Kalina

Karakteristike

Kalina (Ligustrum vulgare L.) je zimzeleni trajni grm iz porodice maslinovki (Oleaceae). Naraste do 3 metra visine stvarajući brojne, šibolike i malo razgranate izdanke. Korijenov sustav je dobro razvijen. Kora je sivosmeđa, gola, mlade grane su prekrivene dlačicama i svijetlim lenticelama. Pupovi su nasuprotni, sitni, smeđi, imaju 4-6 crnosmeđih ljusaka koje su u sjeni zelenkaste, vršni pupovi su ušiljenojajasti, veći od postranih. Listovi su nasuprotni ili ponekad skupljeni po 3 u pršljenu, manji, cjeloviti, ovalnog oblika, ušiljeni, dugi 5-7 cm, široki 1-2 cm, kožasti, glatki, tamnozeleni na licu a svjetliji na naličju, ostaju na granama preko zime. Cvjetovi su jednodomni, vrlo mirisni, slatkog mirisa kao med, skupljeni su na vrhovima izboja u oko 6 cm duge grozdaste cvatove obavijene manjim, pricvatnim listovima. Građeni su od čaške koja ima 4 kratka zupca, vjenčić je ljevkast, dug do 5 mm, sastavljen od četiri ovalne, bijele latice. Prašnika ima 2, neznatno vire iz cijevi vjenčića plodnica je nadrasla, njuška ima 2 režnja. Cvatu u lipnju i srpnju. Plodovi su kuglaste, sjajne, crne bobe velike 0,5-1 cm koje sadrže 2-4 smeđe sjemenke, kada dozre još preko zime ostaju na granama.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena na području Europe, zapadne Azije i sjeverne Afrike. Raste pojedinačno ili u skupinama uz rubove listopadnih ili borovih šuma, na sunčanim i suhim ili svježim, kamenitim, glinastim i vapnenačkim terenima, od nizina do 1000 m nadmorske visine. Često se uzgaja kao ukrasna biljka ili za formiranje živih ograda.

Plodove rado jedu ptičice, a gusjenice moljca Sphinx ligustri hrane se listovima kaline.

Uzgoj

Uzgaja se vrlo jednostavno razmnožavanjem reznicama u proljeće i sjemenom. Mlade biljke je potrebno redovito zalijevati kako zemlja ne bi bila previše suha. Vrlo dobro podnosi orezivanje koje vršimo 2-3 puta godišnje. Staništa su joj sunčana ili polusjenovita mjesta, iako katkad uspijevaju u sjeni. Gustog je rasta i mnoge ptičice u njoj grade svoja gnijezda. Dobre je izbojne snage iz korijena i panja.

Medonosna je biljka, pčele sakupljaju nektar i cvjetni prah. Med je malo gorkog okusa.^[1]

Etimologija

Latinsko ime roda Ligustrum potječe od latinske riječi ligare (vezati), jer su se grančice upotrebljavale za pletenje. Ime vrste vulgare znači uobičajen, čest.^[2] Na stranim jezicima nazivi su wild privet, European privet (eng.), Gewöhnlicher Liguster, Gemeiner Liguster (njem.), troène commun (fr.), aligustre, alheña (špa.), ligustro comune (tal.), navadna kalina (slo.).

Upotreba

Svi dijelovi kaline su otrovni, plod, listovi mogu jako iritirati kožu što se zna dogoditi onima koji orezuju živicu kaline. Plodovi uzrokuju povraćanja, proljeve, kolike, u težim slučajevima kod djece i smrt uz grčenje.^[3]

Drvo je tvrdo i korisno je za izradu sitnih predmeta.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vjeroljub Umeljić, (2004.), U svijetu cvijeća i pčela: atlas medonosnog bilja, Split: Ilija Borković
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Zvonimir Maretić, (1986.), Naše otrovne životinje i bilje, Zagreb: Stvarnost
4. Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
5. Jean-Denis Godet, (2000.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C
6. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
7. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga