Gorski brijest
Ulmus glabra
Karakteristike
Gorski brijest ili glatki brijest (Ulmus glabra Huds.) je listopadno stablo iz porodica brijestova (Ulmaceae). Uspravnog je rasta, naraste do 30 m tvoreći gustu krošnju. Korijenski sustav je plitak, premda dobro razvijen. Kora je svijetlo do tamnosmeđa do tamnosiva, u početku glatka, kasnije duboko uzdužno i poprijeko izbrazdana, debela do 2 cm. Mladi izboji su smeđi ili crvenosmeđi, prekrivene gustim, čekinjastim dlakama i svijetlosmeđim lenticelama, debeli su, nemaju plutaste tvorevine. Vršni i postrani cvjetni pupovi su kuglasti, lisni pupovi su ušiljeno jajasti i odstoje od grane. Ljuske pupova su tamnosmeđe do crne, zaobljene, malo napuhnute. Listovi su naizmjenični, jednostavni, obrnuto jajasti, asimetrične osnove, dugi 8-15 cm, široki 4-10 cm, grubo dvostruko nazubljeni, hrapavi, pri vrhu naglo kratko suženi, nalaze se na kratkoj peteljci dugoj 3-6 mm. Na licu su tamnozeleni i hrapavi, naličje je dlakavo a ujesen poprime žutu boju prije nego što otpadnu. Cvjetovi su dvospolni, sjedeći, gusto skupljeni u kuglaste cvatove na prošlogodišnjim grančicama. Listovi ocvijeća su zelenkasti do crvenkasti, u donjem dijelu s voštanom prevlakom. Prašnika je većinom 5, prašnici su ljubičasti, plodnica je nadrasla, s dvokrakom bjelkastom ili crvenkastom njuškom. Cvatu prije listanja u ožujku i travnju. Plod je okriljena perutka velika oko 2,5 cm, nalazi se na kratkoj stapci, krilce je okruglasto i tanko sa sjemenkom u sredini. Dozrijeva u travnju i svibnju.
Dobra je medonosna biljka, pčelama daje mnogo propolisa, peluda i nektara.[1]
Stanište
Rasprostranjen je u južnoj i zapadnoj Europi, na Kavkazu te u jugozapadnoj Aziji. Raste u brdskom i planinskom pojasu od 400 – 1500 m nadmorske visine, u mješovitim listopadnim šumama i uz rubove šuma, blizu običnog graba, bukve, gorskog javora. Uzgaja se kao ukrasno stablo u parkovima, kao soliter ili u manjim grupama. Razmnožava se sjemenom. Brzog je rasta, doseže starost i do 400 godina. Odgovaraju mu duboka, svježa, plodna tla, dobro podnosi orezivanje i gradska onečišćenja.
Razvijeno je više kultivara od kojih napominjemo:
- ‘Exoniensis‘ – ima zbijenu i usko kupastu krošnju, listovi su u gornjem dijlu jako nazubljeni
- “Camperdownii‘ – krošnja je okruglasta, grane i grančice su povijene
- ‘Pendula‘ – osnovne grane su horizontalne, ostale su duge i povijene
- ‘Crispa‘ – niskog rasta, listovi su nazubljeni
- ‘Cornuta‘ – listovi su široko jajasti, u gornjem dijelu imaju zanimljiva ušiljena ispupčenja
Etimologija
Naziv roda Ulmus bio je kod Rimljana naziv za stabla. Ime vrste glabra znači gladak. Na stranim jezicima nazivi su wych elm, Scots elm (eng.), Bergulme (njem.), orme blanc, orme de montagne (fr.), olmo montano (tal.), olmo montano, olmo de montaña (špa.), goli brest (slo.), brdski brijest (sr.).
Galerija fotografija
Literatura
- Matija Bučar, (2008.), Medonosne biljke kontinentalne Hrvatske: staništa, vrijeme cvjetanja, medonosna svojstva, Petrinja: Matica hrvatska
- Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
- Jean-Denis Godet, (2000.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
