Bukva Fagus sylvatica

Carstvo:
Red:
Fagales
Porodica:
Rod:
Vrsta:
Fagus sylvatica
Sinonimi:
Castanea fagus Scop.

Karakteristike

Obična bukva (Fagus sylvatica L.) je listopadno stablo iz porodice bukva (Fagaceae). Naraste do 40 metara tvoreći bogatu i razgranatu krošnju. Korijenski sustav je u početku razvijenog glavnog dubokog korijena, kasnije stvara jake bočne korijenove. Deblo je promjera do 2 metra, kora je u početku maslinastozelena, kasnije pepeljastosiva, tanka, glatka ili tek malo hrapava. Mladi izboji su u početku sivosmeđi, kasnije crvenkastosmeđi, sjajni i goli, s rijetkim lenticelama. Pupoljci su spiralno smješteni, izduženi, dugi 1-2 cm, imaju svijetlosmeđe ušiljene ljuske koje su na rubu tamnije i trepavičasto dlakave. Listovi su naizmjenični, jednostavni, većinom jajasti, dugi 4-10 cm, široki 2,5 – 7 cm, kratko ušiljenog vrha i pilastog no nježno zaobljena, valovita ruba, izraženih 5-9 žila, nalaze se na oko 0,5-1,5 cm dugoj peteljci. Mladi listovi su svijetlozeleni te s obje strane dlakavi, kasnije ogole, na licu su tamnozeleni, naličje je malo svjetlije. Cvjetovi su jednodomni i jednospolni. Muški cvjetovi su sitni, ocvijeće ima 4 crnkasta i dlakava listića, prašnika ima obično 8-12, cvjetovi su skupljeni do 20 u okruglim resama, vise na tankoj i dlakavoj peteljci dužine 5-6 cm. Ženski cvjetovi su kuglasti i uspravni, nalaze se na kratkim peteljkama skupljeni u glavičast cvat koji je okružen ovojem, građeni su od 4-6 listića, tučak je jedan, ima podraslu plodnicu. Cvjetovi cvatu istovremeno s listanjem tokom travnja i svibnja a oprašuju se vjetrom. Plod je poznat kao bukvica, po 1-3 crvenosmeđe, tanke i trobridne sjemenke duge oko 1-1,5 cm smještene su u drvenastoj ljusci gusto obrasloj mekanim čekinjavim ljuskama. Dozrijeva u rujnu i listopadu.

Stanište

Rasprostranjena je kroz većinu Europe izuzev na krajnjem sjeveru, od nizinskih do pretplaninskih područja na do 2100 m nadmorske visine. Često raste u skupinama i tvori čiste bukove šume, u Hrvatskoj je najrasprostranjenije šumsko stablo. Običava rasti na svježim, plodnim, rastresitim, dubokim ili plitkim tlima na sjenovitim staništima. Slabo stvara nove izboje iz panja i korijen ne daje izdanke. Razmnožava se sjemenom, ukrasni kultivari razmnožavaju se vegetativno cijepljenjem u proljeće. Životni vijek iznosi više od 300 godina.

Kao ukrasno stablo u hortikulturi postoje razne forme, primjerice

  • Pendula‘ (žalosna bukva) – grane su duge i izraženo viseće, listovi su jajoliki, u jesen postanu žuti ili narančastosmeđi
  • Fastigiata‘ – krošnja je piramidalna, grane su usmjerene prema vrhu
  • Atropunicea‘ – listovi su grimizni, valovitog ruba, u jesen popripme bakrenastu boju
  • Laciniata‘ – listovi su lancetasti, dugo ušiljeni i perasto radijeljeni
  • Quercifolia‘ – niske krošnje, listovi su dublje urezani, slični listovima hrasta
  • Quercoides‘ – kora starih grana i debla je jako duboko ispucala

Etimologija

Latinsko ime roda Fagus staro je ime za bukvu kod Rimljana a potječe od grčke riječi phagein (jesti), zbog jestivih plodova.[1] Ime vrste sylvatica potječe od latinske riječi silva (šuma), ukazuje na šumska staništa. Na stranim jezicima nazivi su European beech, common beech (eng.), Rotbuche (njem.), hêtre commun (fr.), faggio (tal.), haya común (špa.), faia-europeia (port.), bukev (slo.).

Upotreba

Jestive su sjemenke koje dozrijevaju početkom jeseni, teško se otvaraju i vade iz drvenog oklopa, male su i tanke, bez mesa. No u prošlosti su se često konzumirale, bogate su masnim uljem (40%), škrobom, sadrže šećer, jabučnu i limunsku kiseluinu, trjeslovine i vitamin E. Od njih se može raditi jestivo biljno ulje. Preporuča ih se konzumirati termički obrađene, jer sirove unešene u organizam u većim količinama mogu izazvati mučninu, glavobolju i bunilo. Mladi listovi, pupoljci i unutrašnji dio kore su također jestivi.[2]

Plodove rado jede šumska divljač, no zabilježena su rijetka trovanja kod nekih vrsta. Svinje ih jedu bez štetnih posljedica, no konj i goveda kada ih pojedu u količini većoj od 1 kilograma mogu reagirati simptomima teških trovanja, u konačnici i smrću. Simptomi su nemir, trzanje mišića, proširene zjenice i nepravilno disanje.[3]

Drvo bukve je cijenjeno za ogrjev te izradu namještaja i drugih stvari.

Galerija fotografija

Podijeli