Žestilj
Acer tataricum
Karakteristike
Žestilj ili žestika (Acer tataricum L.) je listopadni grm ili stablo iz porodice sapindovki (Sapindaceae). Naraste do 10 m visine tvoreći nepravilno razgranatu krošnju. Korijenov sustav je dobro razvijen. Deblo je promjera do 90 cm, kora je svijetlosmeđa, tanka, u početku dugo glatka, kasnije postane plitko uzdužno ispucana. Pupoljci su sitni, dugi do 3 mm, tamnocrveni, jajasti. Listovi su nasuprotni, jednostavni, jajasti, dugi 5-10 cm, široki 3-7 cm, pri osnovi okruglasti, na vrhu kratko ušiljeni, na rubovima nepravilno nazubljeni, na licu tamnozeleni i goli, na naličju svjetliji, nalaze se na crvenkastim, oko 2-5 cm dugim peteljkama. Cvjetovi su jednodomni, bijeložuti, skupljeni u uspravne, oko 5-10 cm duge metličaste cvatove i rastu na vrhovima grana. Cvatu nakon listanja u svibnju i lipnju. Plodovi su perutke duge 2-3 cm, crvene boje, dozrijevaju u jesen.
Medenje
Vrlo je dobra medonosna biljka, pčele sakupljaju mnogo nektara i cvjetnog praha. Dnevni prinos može iznositi do 6 kg po košnici, na 1 ha površine ukupno do 300 kg meda. Med javora žestilja je tamne boje i aromatičan.[1]
Stanište
Rasprostranjen je u srednjoj i jugoistočnoj Europi, te u jugozapadnoj Aziji. Raste u šumama od nizina do brdskog područja. Odgovara mu vlažno i plodno tlo. Razmnožavanje se vrši sjemenom ili vegatativno. Sadi se kao ukrasno stablo. Otporan je na sušu, na niske temperature do -40°C i na gradska onečišćenja, nema posebnih zahtjeva u pogledu tipu zemljišta. Pogoduje mu sunčano ili polusjenovito stanište.
Etimologija
Latinsko ime roda Acer stari je latinski naziv za javor te znači oštar, šiljat, zbog listova šiljatih režnjeva.[2] Ime vrste tataricum dan je prema tatarima, narodu u južnoj Rusiji i drugdje. Na stranim jezicima nazivi su Tatar maple, Tatarian maple (eng.), Tatarischer Steppen-Ahorn, Tataren-Ahorn, Steppen-Ahorn, Feuer-Ahorn (njem.), érable de Tartarie (fr.), arce de Tartaria (špa.), tatarski javor (slo.).
Ponekad se kineski javor (Acer ginnala) smatra podvrstom žestilja.
Galerija fotografija
Literatura
- Vjeroljub Umeljić, (2004.), U svijetu cvijeća i pčela: atlas medonosnog bilja, Split: Ilija Borković
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
