Planinski javor
Acer heldreichii
Karakteristike
Planinski javor (Acer heldreichii Orph. ex Boiss.) je listopadno stablo iz porodice sapindovki (Sapindaceae). Naraste do 20 m visine, krošnja je široka, okrugla, dobra razgranata. Korijenov sustav je dubok i dobro razvijen. Mlade grane su crvenkaste i glatke, prekrivene mnogobrojnim lenticelama. Kora je siva, kasnije nepravilno ispucana, debela oko 1 cm. Pupoljci su dugi oko 5 m, imaju gole, tamnocrvene ljuske. Listovi su jednostavni, veliki 5-15 cm, urezani na 3-5 režnjeva koji su nazubljenih rubova, na licu tamnozeleni i sjajni, naličje je svjetlije, na uglovima nervature ima dlačice, u jesen poprime zlatnožutu i crvenuboju, nalaze se na dužoj peteljci. Cvjetovi su jednodomni, skupljeni u grozdaste cvatove, u početku su uspravni, kasnije vise. Plodovi su perutke, gole ili malo dlakave, po dvoje su smještene zajedno pod oštrim uglom, gotovo su paralelne. Dozrijevaju u rujnu.
Dokumentirane su dvije podvrste:
- A. heldreichii ssp. visianii – raste sjevernije, listovi su dugi 5-14 cm, plodovi su dugi 4-6 cm. Opisali je Robert Visiani i Josip Pančić
- A. heldreichii ssp. euheldreichii – raste južnije, listovi su dugi 5-8 cm, plodovi su dugi 2-3 cm
Stanište
Rasprostranjen je u jugoistočnoj Europi (Srbija, Crna Gora, Makedonija, Bosna i Hercegovina…). Raste u planinskim područjima u sklopu raznih šumskih zajednica do 2000 m nadmorske visine. Može se saditi u parkovima i većim dvorištima. Razmnožava se sjemenom, osrednje je brzine rasta. Odgovara mu sunčano mjesto ili djelomična sjena, uspijeva na većini tla, preferira neutralna tla ili tla kisele reakcije.
Etimologija
Latinsko ime roda Acer stari je latinski naziv za javor te znači oštar, zbog listova šiljatih režnjeva.[1] Ime vrste dano je u čast njemačkog botaničara Theodora von Heldreicha (1822. – 1902.) koji je proučavao floru Grčke i tamo otkrio vrstu. Na stranim jezicima nazivi su Heldreich’s maple, Greek maple, Balkan maple (eng.), Griechischer Ahorn, Kaukasischer Berg-Ahorn, Kaukasus-Ahorn (njem.), érable des Balkans (fr.), arce griego, arce de Heldreich (špa.),
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga