Višnja Prunus cerasus

Carstvo:
Red:
Rosales
Porodica:
Vrsta:
Prunus cerasus
Sinonimi:
Cerasus vulgaris Mill., Cerasus acida (Ehrh.) Borkh.

Karakteristike

Višnja (Prunus cerasus L.) je listopadno stablo iz porodice ruža (Rosaceae). Naraste do 6 m visine tvoreći gustu, okruglastu krošnju. Korijenski sustav je relativno plitak. Grane su vitke i viseće, u početku gole, kora je crvenkastosmeđa. Listovi su naizmjenični, eliptični, ušiljenog vrha, kožasti, na licu goli i sjajni, na naličju dlakavi, nalaze se na peteljci dugoj 1-3 cm. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, promjera 2,5 cm, nalaze se na dugim peteljkama, skupljeni su u gronjaste cvatove. Dvostrukog su ocvijeća, čašku čine pet zelenih lapova, vjenčić je građen od pet okruglastih, bijelih latica. Plodnica ima 1-2 sjemena zametka, prašnici su mnogobrojni. Cvate u travnju istovremeno s listovima. Plod je okruglasta, tamnocrvena koštunica.

Stanište

Porijeklom je iz Male Azije. Smatra se da je hibrid koji je prirodno nastao između obične trešnje (Prunus avium) i patuljaste trešnje (Prunus fruticosa). Kod nas raste divlja u bjelogoričnim miješanim šumama, do 1800 m nadmorske visine. Uzgaja se radi sočnih plodova. Razmnožava se sjemenom za proizvodnju podloga i radi selekcije, a sorte se dobivaju cijepljenjem i korijenovim izdancima. Križanjem se dobivaju plemenitije odlike. Otpornija je na hladnoću od trešnje. Jedna od najpoznatijih sorta je višnja maraska koja je cijenjena zbog krupnih i sočnih plodova koji se prerađuju u sokove i liker maraskin.

Razvijen je veći broj ukrasnih formi:

  • Umbraculifera” – krošnja je okruglasta, listovi su mali
  • Plena” – cvjetovi su bijeli i polupuni
  • Semperflorens” – grmolikog rasta, jako razgranat, grane su kratke, cvate sve do jeseni

Razlika između trešnje i višnje je u tome što su plodovi trešnje slađi, od višnje su kiseli. Stablo trešnje je više i peteljke su duže.

Medenje

Dobra je medonosna biljka, pčele posjećuju cvjetove te sakupljaju nektar i pelud. Osim u cvjetovima, višnja ima i izvancvjetne nektarije na naličju listova. Nektar sadrži 16-39 % šećera. Pčele na površini od 1 ha sakupe oko 300 kg meda.[1]

Etimologija

Latinski naziv roda Prunus dao je otac taksonomije Carl Linnaeus 1737. Porijeklo mu je grčka riječ prounon a označava stablo šljive.[2] Na stranim jezicima poznata je kao sour cherry, tart cherry (eng.), Sauerkirsche, Weichselkirsche (njem.), cerisier acide, cerisier aigre (fr.), amareno (tal.), guindo, cerezo ácido (špa.), ginja, cereja ácida, amarena (port.), višnja (slo.).

Upotreba

Plodovi su ugodnog, kiselkastog okusa. Jedu se svježi no češće se prerađuju u voćne sokove i dr.

Galerija fotografija

Podijeli