Trešnja Prunus avium

Carstvo:
Red:
Rosales
Porodica:
Podrod:
Cerasus
Vrsta:
Prunus avium
Sinonimi:
Cerasus avium (L.) Moenc, Cerasus dulcis P. Gaertn., B. Mey. et Scherb

Karakteristike

Trešnja (Prunus avium L.) je listopadno stablo iz porodice ruža (Rosaceae). Stablo naraste do 30 m visoko tvoreći vrlo jaku, raširenu krošnju. Deblo je promjera preko 50 cm, kora je kožasta, tanka, žilava, smeđa s izraženim vodoravnim hršavim lenticelama, s vremenom se odvaja u vodoravnim trakama. Korijen je jak i dubok. Izboji su crvenkastosmeđi, sjajni, goli, prekriveni krupnim lenticelama. Pupovi su jajasti ili čunjasti, ušiljeni, imaju gole, ušiljene, crvenosmeđe ljuske kožastih rubova, postrani pupovi su otklonjeni od izboja ili uz njega prilegnuti, vršni pupovi su krupniji i često ih je nekoliko skupljeno. Listovi su naizmjenični, jednostavni, eliptični, dugi 7-14 cm, široki 4-7 cm, pilasto nazubljenih rubova, nalaze se na peteljkama koje su duge 2-5 cm, pri dnu imaju par zalistaka koji brzo opadaju. U jesen se prije nego što padnu na tlo pretvore u crvene i narančaste boje. Cvjetovi su dvospolni, jednodomni, pravilni, promjera 2,5-3,5 cm, na 2-5 cm dugim stapkama, skupljeni su po 2-6 u štitaste cvatove. Dvostrukog su ocvijeća, čaška je građena od pet duguljastih lapova cjelovitog ruba, vjenčić je sačinjen od pet obrnuto jajastih, bijelih latica veličine 1-1,5 cm. Tučak ima dva sjemena zametka, prašnici su mnogobrojni sa žutim prašnicama. Cvjetovi traju oko 10 dana, cvatu u travnju i svibnju. Plod je okrugla, mesnata koštunica sjajno tamnocrvenkaste boje, promjera oko 1 cm, usred ploda je svijetlosmeđa, glatka koštica koja kao i peteljka miriše na badem. Dozrijeva u lipnju.

Stanište

Rasprostranjena je na području Europe, zapadne Azije i sjeverne Afrike. Divlja trešnja raste po brdskim bjelogoričnim šumama, na rubovima šuma do 1700 m nadmorske visine, vlažnom, bogatom tlu neutralne reakcije. Plodovi su joj sitni i kiseli, služe za hranu pticama koje tako razmnožavaju sjeme. Kultivirana se sadi u vrtovima i voćnjacima te postoje raznoliki njeni kultivari. U uzgoju traži mnogo sunca i toplih dana. Zimi vrlo dobro podnosi niske temperature, te može preživjeti i sipod -30°C. Brzog je rasta. Kao podloga za cijepljenje trešnje mogu se uzeti divlje trešnje ili rašeljka (Prunus mahaleb).

Medenje

Dobra je medonosna biljka, cvjetove salijeću pčele koje sakupljaju nektar i pelud. Dnevni prinosi su do 2 kg po košnici, na 1 hektaru prinosi mogu iznositi okok 160 kg. Med je svijetložut, ugodnog okusa, poslije vrcanja brzo se kristalizira.[1]

Etimologija

Latinski naziv roda Prunus dao je Carl Linnaeus 1737 godine. Potječe od grčke riječi proumnon koja označava stablo šljive.[2] Ime vrste avium (ptica), ukazuje da ih ptice rado jedu, te je i kod nas poznat naziv ptičja trešnja ili ptičarica. Na stranim jezicima nazivi su wild cherry, sweet cherry, gean (eng.), Vogel-Kirsche (njem.), merisier, cerisier des oiseaux, cerisier sauvage, cerisier des bois (fr.), ciliegio (tal.), cerezo silvestre, cerezo dulce o cerezo de monte (špa.), češnja (slo.).

Upotreba

Jestivi su plodovi, sočni su i slatki, kiselkasto-slatka okusa. Koriste se za izradu marmelada, kompota, sokova ili sirupa. Peteljke ploda kao i listovi koriste se za kuhanje čaja. Listovi sadrže do 260 mg% vitamina C i karotina.

Koštice sadrže glikozid amigdalin koji razvija cijanovodik te su koštice stoga otrovne.[3]

Drvo je tvrdo i teško, cijenjeno je izradu namještaja i glazbenih instrumenata.

Galerija fotografija

Podijeli