Kasna sremza
Prunus serotina
Karakteristike
Kasna sremza (Prunus serotina Ehrh.) je listopadni grm ili stablo iz porodice ruža (Rosaceae). Naraste 10-30 m visine. Kora je u početku tamnosiva do tamnosmeđa, u početku glatka, kasnije postane jako ispucana u uzdužne ljuske. Mladi izdanci su goli. Listovi su naizmjenični, jednostavni, eliptični, na vrhu postepeno ušiljeni, na rubovima fino nazubljeni, dugi 5-15 cm, široki 3-5 cm. Na licu su tamnozeleni i sjajni, naličje im je svjetlije, ujesen poprimaju intenzivno svijetložutu boju, uzduž glavne žile su hrđavo crvene dlačice. Cvjetovi su dvospolni, bijeli, promjera oko 1 cm, nalaze se na peteljki skupljeni u viseće grozdaste cvatove promjera 10-15 cm. Cvatu u lipnju. Plodovi su okruglasti, u početku zeleni, potom crveni naposljetku crni, veličine 8-10 cm, sadrže jajastu košticu.
Stanište
Prirodno je rasprostranjena u Sjevernoj i Južnoj Americi, u Europu je unešena početkom 17. stoljeća. U nekim zemljama danas se smatra invazivnom (Francuska, Belgija, Nizozemska). Raste na umjereno kiselim staništima, na vlažnim tlima umjereno bogatim dušikom. Otporna je na mraz i na gradska onečišćenja, dobro podnosi sušu. Razmnožava se sjemenom koje lako klije nakon skarifikacije (oštećivanje vanjske ovojnice), plodovima se rado hrane ptičice koje tako doprinose njenom razmnožavanju. Brzog je rasta, živi preko 200 godina.
Etimologija
Latinski naziv roda Prunus dao je rodu Carl Linnaeus 1737 godine. Potječe od grčke riječi proumnon koja označava stablo šljive.[1] Ime vrste serotina ukazuje na kasnu cvatnju.
Na stranim jezicima nazivi su black cherry, wild black cherry, rum cherry, mountain black cherry (eng.), Spätblühende Traubenkirsche, Späte Traubenkirsche, Amerikanische Traubenkirsche (njem.), cerisier d’automne, cerisier noir, cerisier tardif (fr.), cerezo negro americano (špa.), cerejeira negra (port.), ameriška divja češnja (slo.).
Upotreba
Plodovi su jestivi, mogu se jesti sirovi ili se prerađuju u džemove.[2] Ekstrakt kore koristi se za aromatiziranje pića, sirupa i slatkiša.
Drvo je visoke kvalitete i cijenjeno, pogodno je za obradu, npr. za izradu namještaja i na tržištu postiže visoku cijenu.
Listovi su otrovni, posebno za životinje na ispaši.
Galerija fotografija
Literatura
- Umberto Quattrocchi, (2012.), CRC World Dictionary of Medicinal and Poisonous Plants: Common Names, Scientific Names, Eponyms, Synonyms, and Etymology, Florida, SAD: CRC Press
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
