Patuljasta trešnja
Prunus fruticosa
Karakteristike
Patuljasta trešnja (Prunus fruticosa Pall.) je listopadni grm iz porodice ruža (Rosaceae). Niskog je rasta, visoka tek do 1 m visine. Kora je tamnosmeđa, grane su tanke i gole, prekrivene žutim lenticelama. Listovi su mali, duguljasto lancetasti, dugi 1-2 cm, široki 5-10 mm, nazubljenih rubova, tamnozeleni, sjajni i kožasti, nalaze se na kratkoj peteljci. Cvjetovi su dvospolni, mali, bijeli, nalaze se na dugačkim peteljkama, skupljeni su po 5-8 u cvatove. Cvatu u svibnju i lipnju. Plodovi su okruglaste, crvene do tamnocrvene bobe promjera 1-2 cm, imaju jajastu košticu.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj i istočnoj Europi, te u dijelovima Azije. Raste u šumarcima, uz puteve, na sunčanim i suhim mjestima, na staništima umjereno bogatim dušikom. Otporna je na sušu i mraz.
Razvijeni su i neki ukrasni oblici.
Etimologija
Latinski naziv roda Prunus dao je rodu Carl Linnaeus 1737 godine. Potječe od grčke riječi proumnon koja označava stablo šljive.[1] Ime vrste fruticosa ukazuje na grmoliki rast. Na stranim jezicima nazivi su European dwarf cherry, dwarf cherry, Mongolian cherry, steppe cherry (eng.), Zwerg-Kirsche, Steppen-Kirsche, Zwerg-Weichsel (njem.), prunier nain, cerisier des steppes (fr.), ciliegio cespuglioso (tal.),
Upotreba
Jestivi su plodovi, mogu se jesti sirovi ili prerađivati u džemove.[2]
Galerija fotografija
Literatura
- Umberto Quattrocchi, (2012.), CRC World Dictionary of Medicinal and Poisonous Plants: Common Names, Scientific Names, Eponyms, Synonyms, and Etymology, Florida, SAD: CRC Press
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
