Preskoči do glavnog sadržaja

Patuljasta trešnja

Prunus fruticosa

Karakteristike

Patuljasta trešnja (Prunus fruticosa Pall.) je listopadni grm iz porodice ruža (Rosaceae). Niskog je rasta, visoka tek do 1 m visine. Kora je tamnosmeđa, grane su tanke i gole, prekrivene žutim lenticelama. Listovi su mali, duguljasto lancetasti, dugi 1-2 cm, široki 5-10 mm, nazubljenih rubova, tamnozeleni, sjajni i kožasti, nalaze se na kratkoj peteljci. Cvjetovi su dvospolni, mali, bijeli, nalaze se na dugačkim peteljkama, skupljeni su po 5-8 u cvatove. Cvatu u svibnju i lipnju. Plodovi su okruglaste, crvene do tamnocrvene bobe promjera 1-2 cm, imaju jajastu košticu.

Stanište

Rasprostranjena je u srednjoj i istočnoj Europi, te u dijelovima Azije. Raste u šumarcima, uz puteve, na sunčanim i suhim mjestima, na staništima umjereno bogatim dušikom. Otporna je na sušu i mraz.

Razvijeni su i neki ukrasni oblici.

Etimologija

Latinski naziv roda Prunus dao je rodu Carl Linnaeus 1737 godine. Potječe od grčke riječi proumnon koja označava stablo šljive.[1] Ime vrste fruticosa potječe od latinske riječi frutex (grm, nisko drvo) čime ukazuje na žbunjast, grmolik oblik. Na stranim jezicima nazivi su European dwarf cherry, dwarf cherry, Mongolian cherry, steppe cherry (eng.), Zwerg-Kirsche, Steppen-Kirsche, Zwerg-Weichsel (njem.), prunier nain, cerisier des steppes (fr.), ciliegio cespuglioso (tal.),

Upotreba

Jestivi su plodovi, mogu se jesti sirovi ili prerađivati u džemove.[2]

Galerija fotografija

Pregled lokacija