Ruža Rosa

Carstvo:
Red:
Rosales
Porodica:
Rod:

Karakteristike

Ruža (Rosa) je rod zeljastih biljaka iz istoimene porodice ruža (Rosaceae). Ubraja se u najstarije cvijeće na Zemlji. U Kini se uzgajala prije 5000 godina, no tek je u 18. stoljeću dospjela u Europu. Stabljike su joj obično prekrive trnjem. Listovi su većinom razdijeljeni na 5-7 liski. Cvjetovi mogu biti jednostruki, djelomičo višestruki, višestruki ili potpuno ispunjeni. Uzgojene su gotovo sve boje.

Naziv roda Rosa bio je kod Rimljana naziv za ruže, potječe od grčke riječi rhodon (ruža) koja moguće potječe od indogermanske riječ vrod (nježan).[1]

Ruže se uzgajaju stoljećima, do danas je uzgojeno preko 150 vrsta te nekoliko tisuća sorti. Dijele se na tri osnovne skupine:

  • Botaničke ili divlje ruže  cvjetaju ljeti, do jeseni se razvije dekorativan plod (šipak)
  • Starinske vrtne ruže – dijele se na 12 skupina
  • Moderne vrtne ruže – najčešće se uzgajaju

Vrtne ruže mogu biti:

  • Velikocvjetne grmolike (hibridne čajevke) – srednje visine, grmolika rasta, velikih cvjetova.
  • Grmolike sa skupnama cvjetova (floribunde) – često sliče čajevkama, cvatnja se proteže od ranog ljeta do jeseni.
  • Patuljaste grmolike (patio ruže) – visine do 50 cm, cvjetovi rastu u skupinama, cvatu od ljeta do jeseni.
  • Minijaturne grmolike – narastu do 40 cm, cvjetaju od lipnja do listopada.
  • Polijante – rastu u obliku zbijenog grma s mnoštvom malih cvjetova koje stvara od ljeta do jeseni, nastale su krajem prošlog stoljeća.
  • Pokrivačice tla – niskorastuće ruže, grane šire po tlu.
  • Penjačice – visine i do 10 m.
  • Puzavice – savitljivih grana

Klima i stanište

Vole osunčan položaj, dobro će im doći popodnevna sjena.  Ukoliko rastu na sjenovitu položaju osjetljive su na bolesti i štetnike. Tlo bi trebalo biti bogato hranjivima s dobrom odvodnjom.

Uzgoj

Ruže možemo uzgojiti iz sjemena, cijepljenjem ili reznicama. Uzgoj iz sjemena je najlakši način, međutim nova biljka neće biti ista kao ona s koje je sjeme uzeto. Bolje je razmnožavati reznicama. Cijepljenjem razmnožavamo floribunde i čajevke.

Mlade ruže traže redovito zalijevanje dok to nije slučaj kod odraslih koje su razvile duboko korijenje, te mogu preživjeti kraća sušna razdoblja. Kod zalijevanja bolje je jednom tjedno temeljito natopiti zemlju nego svaki dan prskati malo vode koja će brzo ispariti na površini.

Ukoliko kupimo sadnicu ruže najbolje vrijeme sadnje je od listopada do studenog, premda se može saditi u ožujku i travnju. Pritom skratimo korijenje, malo orežemo grane, navlažimo biljku te posadimo. Pripazimo da cijepljeno mjesto bude 5 cm ispod površine tla.

Prihranjujemo ih dva puta godišnje, u proljeće nakon rezidbe, zatim krajem glavne cvatnje, otprilike krajem lipnja kako bi dobile hranjiva za stvaranje novih pupova koji će se otvoriti do kolovoza. Nakon kolovoza više ne gnojimo te rjeđe zalijevamo jer biljka mora dozrijeti do zime kako bi preživjela mraz.

Orezujemo ih od ožujka, nikada ujesen. Ne smijemo pretjerivati jer će jako orezane ruže kasnije procvasti i imat će manje cvjetova.

Ocvale cvjetove redovito uklanjamo kako bi poticali daljnju cvatnju.

Biološki savjeti i mješovite kulture

Kada se odlučimo na sadnju  moramo pomno izabrati mjesto, odnosno, ne bi trebali uzgajati ružu na mjestu gdje su ruže cvale u posljednjih 10 godina. Razlog tome su tvari koje izlučuje korijenje starih ruža te nematode koje iscrpljuju tlo te se ruže ne mogu pravilno razvijati.

Ukoliko se u tlu povaljuju nematode dobro je uz ruže posijati kadifice. Osim nje, nematode tjeraju još neke biljke kao što su pupavica, kokarda, helenij, zlatnica.

Lavanda posađena uz ružu štiti je od lisnih ušiju i mrava.

Galerija fotografija

Podijeli