Šumska ruža
Rosa pendulina
Karakteristike
Planinska ili šumska ruža (Rosa pendulina L.) je listopadni grm iz porodice ruža (Rosaceae). Niskog je rasta, naraste tek oko 50 cm visine. Grane su uspravne, u početku zelene, kasnije svijetlosmeđe do crvenkastosmeđe, sjajne, prekrivene gustim dlakama i rijetkim trnjem (manje nego druge ruže), starije grane su većinom bez trnja. Korijenski sustav je dubok i dobro razvijen. Pupovi su spiralno smješteni, jajasto kupasti i sitni. Listovi su naizmjenični, složeni, neparno perasti, razdijeljeni na 7-9 jajastih lisaka koje su dvostruko pilastih rubova, duge 2-6 cm, široke 1-3 cm, na licu tamnozelene, gole ili sitno dlakave, naličje im je svjetlije. Cvjetovi su dvospolni, većinom pojedinačni, krupni, veliki 3,5-5 cm, nalaze na dugim, žljezdavo čekinjastim stapkama bez trnova koje se nakon cvatnje savijaju prema natrag. Ocvijeće je dvostruko, građeno od pet listića čaške koji su s vanjske strane žljezdavo čekinjasti, cjelovitog ruba, nakon cvatnje uspravni i kod zrelog ploda ostaju, latice su ružičaste, tamnocrvene ili purpurocrvene, okruglaste, kraće od listića čaške. Prašnika ima mnogo, plodnica također, u udubljenom cvjetištu. Cvatu od svibnja do srpnja. Pčele ju posjećuju i skupljaju nektar i pelud. Plod je viseći šipak dug 1,5-2,5 cm, često žljezdavo čekinjast, na vrhu sužen i s dugim listićima čaške, sadrži brojne žućkastosmeđe oraščiće.
Stanište
Rasprostranjena je u južnoj i srednjoj Europi. Raste na livadama i pašnjacima, u svijetlim šumama i u šumskim čistinama, uz rubove putova na brdskim i pretplaninskim područjima do 2000 m nadmorske visine. Uzgaja se kao ukrasna biljka. Razmnožava se sjemenom i vegetativno zelenim reznicama u proljeće ili poludrvenastim reznicama ljeti.
Etimologija
Naziv roda Rosa bio je kod Rimljana naziv za ruže, potječe od grčke riječi rhodon (ruža) koja moguće potječe od indogermanske riječ vrod (nježan). Ime vrste pendulina ukazuje na viseće plodove.[1] Na stranim jezicima nazivi su alpine rose (eng.), Gebirgs-Rose (njem.), rosier des Alpes, églantier des Alpes (fr.), rosa alpina (tal.), kimastoplodni šipek (slo.).
Upotreba
Jestiv je plod, sadrži mnogo vitamina C.[2]
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
- Jean-Denis Godet, (2000.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
