Krumpirova ruža Rosa rugosa

Carstvo:
Red:
Rosales
Porodica:
Rod:
Vrsta:
Rosa rugosa

Karakteristike

Krumpirova ruža (Rosa rugosa Thunb.) je listopadni grm iz porodice ruža (Rosaceae). Naraste do 150 cm visine. Grane su gusto prekrivene kratkim i jakim bodljama nejednake dužine i tvrdoće. Listovi su naizmjenični, složeni, veliki 8-15 cm, neparno perasti, sastavljeni od 8-15 ovalnih lisaka koje su duge  3-4 cm, široke 1-2,5 cm, eliptične, naborane teksture, na naličju dlakave. Dolaskom jeseni postanu žuti prije nego što otpadnu. Cvjetovi su pojedinačni ili skupljeni po 2-6 u cvatove, veliki su, promjera 6-8 cm, tamno ružičaste ili bijele boje latica, prašnici su žuti i mnogobrojni. Cvatu od lipnja do rujna kada ih posjećuju brojni kukci. Plod je šipak, velik, okrugao i zadebljan, promjera oko 2 cm.

Stanište

Prirodno raste na području istočne Azije (Kina, Japan, Koreja). Kod nas se uzgaja pojedinačno ili u skupinama kao ukrasna biljka. Razmnožavanje se vrši sjemenom ili vegetativno podzemnim izdancima.

Etimologija

Naziv roda Rosa bio je kod Rimljana naziv za ruže, potječe od grčke riječi rhodon (ruža) koja moguće potječe od indogermanske riječ vrod (nježan).[1] Ime vrste rugosa potječe od latinske riječi rugosus te ukazuje na naborane listove. Naziv krumpirova ruža vjerojatno smo preuzeli iz njemačkog jezika, a ukazuje na izgled listova koji podsjeća na listove krumpira. Na stranim jezicima nazivi su rugosa rose, Japanese rose, Ramanas rose, beach rose (eng.), Kartoffel-Rose, Apfel-Rose, Kamtschatka-Rose (njem.), rosier rugueux, rosier du Japon (fr.), rosa rugosa (tal.), rosa japonesa, rosa Ramanas (špa.), japonski šipek (slo.).

Prvi ju je 1784. opisao švedski botaničar Carl Peter Thunberg (1743. – 1828.).

Upotreba

Plodovi su jestivi, bogati su vitamin C a mesnati su zbog čega imaju veću iskoristivost nego druge vrste šipka. Mogu se koristiti kao čaj ili prerađivati u peekmeze.

Galerija fotografija

Podijeli