Livadna režuha
Cardamine pratensis
Karakteristike
Livadna režuha (Cardamine pratensis L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Podanak je kratak. Stabljika je uspravna, šuplja, jednostavna ili razgranata na vrhu, naraste do 50 cm visine. Listovi su naizmjenično raspoređeni, složeni neparno perasti, prizemni listovi imaju duge peteljke, listovi na stabljici su sa kratkim peteljkama ili su sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, gusto skupljeni po 8-15 u štitaste grozdove na vrhovima stabljika. Čine ih svijetloružičaste do bijele latice koje su trostruko duže od čaške, antere prašnika su žute. Cvate od travnja do srpnja. Salijeću ih pčele koje sakupljaju nektar i pelud. Plodovi su oko 2-4 cm duge komuške koje sadrže svijetlosmeđe sjemenke duge 1-2 mm.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi i sjevernoj Aziji. Raste često u velikim skupinama na vlažnim travnjacima, uz rijeke i u svijetlim listopadnim šumama.
Na livadnoj režuhi zorica (Anthocharis cardamines) odlaže svoja jajašca.
Etimologija
Latinski naziv roda Cardamine potječe od grčkog kardamon, što je bio naziv za sličnu biljku sjetveni podlanak (Lepidium sativum) a kasnije je prebačeno na ovaj rod režuha.[1] Ime vrste pratensis potječe od latinske riječi pratum (livada), zbog staništa.
Na stranim jezicima nazivi su cuckooflower, lady’s smock (eng.), Wiesen-Schaumkraut (njem.), cardamine des prés, cresson des prés, cressonnette (fr.), billeri dei prati (tal.), berro de prado, mastuerzo de prado (špa.), agrião-dos-prados (port.), travniška penuša (slo.).
Upotreba
Jestivi su mladi listovi i izdanci. Pikantnog su okusa, koriste se kao začin u salatama ili se kraće kuhaju u juhama i varivima.[2]
Kalendar branja
Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
