Gorka režuha
Cardamine amara
Karakteristike
Gorka režuha (Cardamine amara L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Stabljika je visoka oko 50 cm, uglasta i većinom nerazgranata. Na prerezu je ispunjena i donjim dijelom je prilegnuta, u donjem dijelu prekrivena kratkim dlačicama. Od ostalih krstašica razlikuje se po prizemnim listovim koji nisu skupljeni u rozetu. Listovi su naizmjenični, složeni, neparno perasto sastavljeni. Cvjetovi su dvospolni, skupljeni u kratke grozdaste cvatove na vrhu biljke. Čine ih 4 bijele, crvenkaste ili blijedoljubičaste latice sa zelenkastim žilicama, listića čaške ima 4, prašnika je 6 i imaju tamnoljubičaste antere. Cvatu od travnja do lipnja. Plodovi su plosnate komuške duge oko 2-4 cm koje imaju jedan red svijetlosmeđih sjemenki.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi i dijelovima Azije. Raste na sunčanim ili polusjenovitim mjestima, u potocima, na vlažnim i močvarnim zemljištima. Razmnožava se sjemenom.
Etimologija
Latinski naziv roda Cardamine potječe od grčkog kardamon, što je bio naziv za sličnu biljku sjetveni podlanak (Lepidium sativum) a kasnije je prebačeno na ovaj rod režuha. Ime vrste amara upućuje na gorčinu biljke.
Neki od naziva na stranim jezicima su large bittercress (eng.), Bitteres Schaumkraut, Falsche Brunnenkresse, Bitterkresse (njem.), cardamine amère (fr.), billeri amaro (tal.), agrião-bravo (port.), grenka penuša (slo.).
Upotreba
Jestivi su mladi listovi a i čitava biljka prije cvatnje, oštrog je i gorkog okusa, koriste se sirovi u salati ili kao začin. Beremo je od listopada do travnja.[1]
