Srebrnolisni javor

Karakteristike

Srebrnolisni javor (Acer saccharinum L.) je listopadno stablo iz porodice sapindovki (Sapindaceae). Naraste do 35 m. Kora je u siva, u mladosti glatka, kasnije tanko ljuskavo ispucana. Mladi izboji su crvenkastosmeđi, goli, vidljivih lenticela. Grane su tanke i krhke, tvore rahlu krošnju. Listovi su nasuprotni, duboko urezani na pet ušiljenih režnjeva, dugi 8-15 cm, široki 6-14 cm, nalaze se na peteljkama dugim 5-12 cm. Nježni su, na licu su svijetlozeleni, na naličju su srebrnasti. Dolaskom jeseni prije nego što otpadnu poprime žutu boju. Cvjetovi su žućkastozelenkasti, skupljeni u guste cvatove. Cvatu u veljači i ožujku prije listanja. Plodovi su duguljaste samare skupljene u parove pod oštrim kutom, sadrže po jednu okriljenu sjemenku. Krila su im duga 3-5 cm no često je jedna sjemenka zakržljala i nerazvijena. Sjemenke dozrijevaju u lipnju kada otpadnu sa stabla a kliju iste godine.

Stanište

Prirodno raste na području Sjeverne Amerike, u Europi se uzgaja od prve polovine 18. stoljeća kao ukrasna biljka u parkovima i perivojima. Vrlo često možemo naići na nju u gradovima. Sjemenka se sije čim otpadne, klijavost ne zadržava dugo. Stablo brzo raste, traži položaj punog sunca premda tolerira i polusjenu, odgovara mu duboko i propusno tlo. Otporan je na hladne temperature do -35 °C. U prosjeku živi 100-120 godina a plodove stvara nakon 10 godina.

Dobra je medonosna biljka, pčele cvjetove salijeću u mnoštvu i sakupljaju velike količine nektara.

Etimologija

Latinsko ime roda Acer stari je latinski naziv za javor te znači oštar, zbog listova šiljatih režnjeva.^[1] Na stranim jezicima nazivi su silver maple, creek maple, silverleaf maple (eng.), Silber-Ahorn (njem.), érable argenté, érable de Virginie, plaine blanche (fr.), acero saccarino, acero argenteo (tal.), arce plateado, arce blanco americano, arce sacarino (špa.), sladkorni javor (slo.).

Upotreba

Sok od drveta može se koristiti za proizvodnju pitkog sirupa. Američki indijanci radili su šećer od soka koji ispušta deblo kada se izbuši, no tekućina nije toliko slatka kao kod šećernog javora (Acer saccharum) a i manje je izdašna.^[2]

Drvo je meko, lomljivo, lako se obrađuje. Koristi se za izradu sanduka, za ogrjev itd.^[3]

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Oliver Perry Medsger, (1939.), Edible wild plants, New York: The Macmillan company
3. Ellen Powell, (2007.), Common native trees of Virginia: tree identification guide, Virginia: Virginia Department of Forestry