Puzava petoprsta Potentilla reptans

Carstvo:
Red:
Rosales
Porodica:
Vrsta:
Potentilla reptans
Sinonimi:
Fragaria reptans (L.) Crantz, Potentilla repens L., Tormentilla reptans L.

Karakateristike

Puzava petoprsta ili puzajući petoprst (Potentilla reptans L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Stabljika je puzava ili polegnuta, starije stabljike su često crvenkaste boje, narastu do 100 cm dužine. Korijen je razgranat i dubok, podanak je zadebljan i uspravan. Vriježe su dugačke do 40 cm, kada im koljenca dodirnu zemlju ukorjenjuju se. Listovi su naizmjenični, nalaze se na dugim peteljkama, prstasto su razdijeljeni na 5-7 jajolikih lisaka dužine 5-30 mm, široki 5-25 mm, nazubljenih rubova i prema osnovi suženi. Prekriveni su dlačicama kao i stabljika. Cvjetovi su pojedinačni, promjera 1,5-2,5 cm, nalaze se na dugim i tankim stapkama u pazušcima listova. Sastavljeni su od pet žutih latica koji su na vrhu malo srcasto udubljeni, dugi 8-12 mm. Listića čaške ima pet, dvostruko su kraće od listića vjenčića. Prašnika ima 20. Cvate od lipnja do rujna. Plod je oraščić.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, Aziji i sjevernoj Africi. Raste na plodnim tlima, na livadama, pašnjacima, travnjacima, u voćnjacima. Razmnožava se sjemenom i vegetativno. Žilav je i otporan korov, teško ga se iskorijeni.

Dobra je medonosna biljka, pčele sakupljaju nektar i pelud.[1]

Etimologija

Ime roda Potentilla potječe od latinske riječi potens (snažan), zbog ljekovitih svojstava mnogih vrsta u rodu. Ime vrste reptans znači puzajuć.[2] Naziv petoprsta dobila je prema pet dlanasto razdijeljenih lisaka. Na stranim jezicima nazivi su creeping cinquefoil, creeping tormentil (eng.), Kriechendes Fingerkraut (njem.), potentille rampante, quintefeuille, herbe à cinq feuilles (fr.), cinquefoglia comune (tal.), cincoenrama (špa.),  plazeči petoprstnik (slo.).

Galerija fotografija

Podijeli