Sitnocvjetni petoprst
Potentilla micrantha
Karakteristike
Sitnocvjetni petoprst (Potentilla micrantha Ramond ex DC.) je trajna zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Stabljika je uspravna ili uzdižuća, prekrivena mekanim dlačicama, visine 5-10 cm, ne stvara vriježe. Podanak je nadzeman i kratak, vriježe nedostaju. Listovi su trodijelni, ovalni, dugi do 1,5 cm, nazubljenih rubova, na licu plavkastozeleni i dlakavi, naličje je svjetlije i svilenasto. Cvjetovi su dvospolni, mali, nalaze se na dugačkim, dlakavim drškama. Vjenčić čine 5 bijele ili blijedo ružičaste latice, međusobno su razmaknute i na vrhu malo tupo udubljene. Lapova čaške ima pet, s unutrašnje strane su na dnu tamnocrveni, na obje strane su dlakavi, dugački su oko 5 mm čime su duži od latica. Prašničke niti su u donjem dijelu gusto trepljaste. Cvate od ožujka do svibnja. Plodovi su crveni, slični plodovima divlje jagode premda su bez okusa.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi, u Maloj Aziji. Raste na polusjenovitim staništima, na toplim, umjereno suhim tlima, u svijetlim listopadnim, crnogoričnim i mješovitim šumama, na rubovima šuma, u grmlju i živicama, od nizina do planinskog pojasa.
Etimologija
Ime roda Potentilla potječe od latinske riječi potens (snažan), zbog ljekovitih svojstava mnogih vrsta u rodu. Ime vrste micrantha ukazuje na male cvjetove, potječe od grčkih riječi micrós (malen) i anthos (cvijet).[1] Na stranim jezicima nazivi su pink barren strawberry (eng.), Kleinblütige Fingerkraut, Rheinisches Fingerkraut (njem.), potentille à petites fleurs (fr.), cinquefoglia fragola-secca (tal.), fragassa de flor petita (špa.), drobnocvetni petoprstnik (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
