Bijeli petoprst
Potentilla alba
Karakteristike
Bijeli petoprst (Potentilla alba L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Stabljika je jednostavna, uspravna ili uzdižuća, tanka, obrasla dlačicama, visoka 5-20 cm. Podanak je nadzeman, drvenast, dug do 35 cm. Listovi su prstoliko razdijeljeni na 5 ovalno lancetastih lisaka koje na vrhu imaju 3-5 zubaca, mekani su, na licu tamnozeleni, glatki i goli, naličje je srebrnkasto dlakavo. Cvjetovi su dvospolni, rastu iz pazušca prizemnih listova na dugačkim i tankim, dlakavim drškama. Čaška je građena od 5 ušiljenih, dlakavih listića, vjenčić ima 5 slobodnih bijelih latica dužine 7-10 mm koje su srcoliko na vrhu urezane. Cvate od travnja do srpnja. Prašnika ima 20, filamenti su goli i bijele boje. Plod je jednosjemeni oraščić crvenkastosmeđe boje koji dozrijeva od lipnja do kolovoza.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi. raste u svijetlim listopadnim ili miješanim šumama, na rubovima šuma, na umjereno kiselom tlu od nizina do pretplaninskog pojasa.
Etimologija
Ime roda Potentilla potječe od latinske riječi potens (snažan), zbog ljekovitih svojstava mnogih vrsta u rodu. Ime vrste alba znači bijeli, ukazuje na boju cvjetova.[1] Na stranim jezicima nazivi su white cinquefoil (eng.), Weißes Fingerkraut (njem.), potentille alpicole, potentille blanche (fr.), potentilla bianca, cinquefoglia bianca (tal.), beli petoprstnik (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost