Obična mlječika
Euphorbia cyparissias
Karakteristike
Obična ili uskolisna mlječika (Euphorbia cyparissias L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice mlječika (Euphorbiaceae). Stabljika je uspravna, gola ili tek malo dlakava, u gornjem dijelu razgranata, u donjem često crvenkasta, naraste do 60 cm visine. Korijen je cilindričan i puzajuć. Listovi su mnogobrojni i gusto spiralno smješteni uzduž stabljike, nemaju peteljku, uski su i lancetasti, malo tupi, goli, sa jednom žilom, široki 2-3 mm, dugi 1-2,5 cm. Cvjetovi su žutozeleni, skupljeni u štitaste cvatove, sačinjeni su od 15 stapki koje se jednom ili dva puta dvostruko račvaju a nalaze se na dugim dršcima na vrhovima stabljike. Cijatij je dug 3 mm, ima dvoroge žute ili smeđe nektarije. Cvate od svibnja do rujna kada cvjetove posjećuju pčele sakupljajući male količine nektara i peluda. Plod je sitno istočkan tobolac koji kada dozrije katalputira okruglasto, glatko sjeme do 5 metra udaljenosti. Sjemenke su privlačne mravima zbog nastavaka ejalosoma, raznose se ih te tako pomažu razmnožavanju biljaka. Svi dijelovi biljke izlučuju otrovni mliječni sok koji u dodiru s kožom može izazvati rane i plikove.
Stanište
Rasprostranjena je na području srednje i južne Europe, u Sjevernoj Americi smatra se udomaćenom. Staništa su joj sunčana mjesta, siromašna, topla, suha ili rjeđe umjereno vlažna tla, od nizina do planinskog pojasa. Nalazimo ju na livadama, pašnjacima, oranicama, u vrtovima, na neobrađenim i šljunkovitim zemljištima, na ruderalnim mjestima, uz puteve.
Jedna je od biljka hraniteljica leptira mlječikinog ljiljka (Hyles euphorbiae).
Etimologija
Latinsko ime roda Euphorbia potječe od imena grčkog liječnika Euforbija koji je bio osobni liječnik kralja Mauritanije Juba II (52. pr. Kr. – 23.). Ime vrste cyparissias znači kao čempres.[1]
Na stranim jezicima poznata je kao cypress spurge (eng.), Zypressen-Wolfsmilch (njem.), ephorbe petit-cyprès, euphorbe faux cyprès (fr.), euforbia cipressina (tal.), euforbia, euforbia ciprés, lechetrezna (špa.), cipresasti mleček, garjavi mleček (slo.), smrekasta mlečika, obična mlečika (sr.).
Upotreba
Cijela biljka je otrovna kao i sve druge mliječike, mliječni sok pri dodiru s kožom može izazvati upale s mjehurima a dospije li u oko dolazi do jakih upala. Oralno konzumiranje uzrokuje povraćanje, jake bolove u trbuhu i proljev, u težim stanjima proširenje zjenice, pomućenje svijesti i smrt.[2]
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Zvonimir Maretić, (1986.), Naše otrovne životinje i bilje, Zagreb: Stvarnost
- Ljubomir Mišić, Radomir Lakušić, (1990.), Livadske biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga