Taksonomija
Animalia
Karakteristike
Mlječikin ljiljak (Hyles euphorbiae L.) je noćni leptir iz porodice ljiljaka (Sphingidae). Tijelo im je na gornjoj strani maslinastosmeđe, donji dio je crvenkast. Prednja krila su maslinastozelena i crvenkastih pjega, donji dio je ružičastocrven s bijelim, crnim i žutosmeđim pjegama i šarama. Ticala su bjelkasta, kraj zatka im je sužen. Raspon krila im je 6-7 cm.
Razvoj leptira
Oplođena ženka polaže jajašca pojedinačno ili u malim skupinama na donju stranu listova biljaka iz roda mlječika, npr obične mlječike (Euphorbia cyparissias). Jajašca su okruglasta, velika oko 1 mm, sjajno plavkastozelena. Gusjenice se izlegnu nakon 10 dana, u početnoj fazi je zelenkasta i žutih crta, neprimjeno se zadržava uz biljku. Kasnije postane jako upadljiva, crnozelene boje s mnogobrojnim žutim točkama a glavne, noge i roščić na predzadnjem kolutiću su crni. Može biti duga oko 8 cm. Kukuljica je duga 4,5-5 cm, svijetlosmeđa, sitnih i tamnijih šara i pjega. Leptir prezimljuje u fazi kukuljici, nekad i dvije godine.
Stanište
Rasprostranjeni su u Europi izuzev krajnjeg sjeverra, u zapadnoj, jugozapadnoj i srednjoj Europi, nešto manje ih ima i u Sjevernoj Americi. Lete od lipnja do rujna, aktivni su noću, danju miruju na tlu. Hrani se brzo trepereći iznad cvijeta a pomoću dugim sisalom siše nektar.
Etimologija
Ime vrste euphorbiae ukazuje na biljke hraniteljice roda mlječika (Euphorbia). Na stranim jezicima nazivi su spurge hawk-moth (eng.), Wolfsmilchschwärmer (njem.), sphinx de l’euphorbe (fr.), sfinge dell’euforbia (tal.), esfinge de la lechetrezna (špa.),
Galerija fotografija
Literatura
- Sergej Forenbacher, (2002.), Kompendij velebitske faune, Zagreb: Veterinarski fakultet, ISBN: 953-6062-29-1
