Bademasta mlječika

Karakteristike

Bademasta mlječika (Euphorbia amygdaloides L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice mlječika (Euphorbiaceae). Stabljika su uspravne ili uzdižuće, gole ili obrasle hrđavosmeđim dlačicama, narastu 30-70 cm visine. Listovi su naizmjenični, lancetasto jajoliki, dugi 4-7 cm, široki 2-2,5 cm, cjelovitih rubova, suženi u peteljku, u početku su tamnozeleni, kasnije postanu crveno ili crvenoljubičasto nahukani. Cvjetovi su jednodomni, skupljeni u rahle štitaste cvatove. Središnji ženski cvijet okružen je s više od 10 muških cvjetova koji imaju jedan prašnik. Cvate od travnja do lipnja. Plod je suha, gola, hrapava kapsula dužine oko 4 mm koja dozrijeva od lipnja do kolovoza. Sadrži tamnosive do crnosive sjemenke na čijim krajevima se nalaze ejalosomi koji su zbog sadržaja masnih tvari privlačni mravima te ih oni raznose.

Opisano je više varijeteta:

• var. amygdaloides – svi dijelovi više-manje dlakavi
• var. oreites – stabljika je visoka do 22 cm
• var. chaixiana – stabljika je visoka do 35 cm, nije dlakava, listovi su obrnuto jajasti i klinasti
• var. fissicornis – stabljika je robusna

Stanište

Rasprostranjena je u srednjoj, južnoj i jugozapadnoj Europi, u jugozapadnoj Aziji. Raste u listopadnim, rjeđe crnogoričnim šumama, na rubovima šuma i u šumskim čistinama, u šikarama, od nizina do pretplaninskog pojasa.

Etimologija

Latinsko ime roda Euphorbia potječe od imena grčkog liječnika Euforbija koji je bio osobni liječnik kralja Mauritanije Juba II (52. pr. Kr. – 23.). Ime vrste amygdaloides znači sličan bademu,^[1] potječe od latinske riječi amygdala (bademovo stablo). Na stranim jezicima nazivi su wood spurge (eng.), Mandelblättrige Wolfsmilch, Mandel-Wolfsmilch (njem.), euphorbe des bois, euphorbe à feuilles d’amandier (fr.), euforbia delle faggete, euforbia mandorlo (tal.), mandljevolistni mleček (slo.).

Upotreba

Otrovna je biljka, stapke ispuštaju mliječni sok koji u dodiru s kožom može izazvati iritacije.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
3. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Olybrius
• Stefan Lefnaer
• Bubbah63
• Dendrofil
• Björn S.