Krkavina Rhamnus cathartica

Carstvo:
Red:
Rosales
Porodica:
Vrsta:
Rhamnus cathartica
Sinonimi:
Cervispina cathartica (L.) Moench

Karakteristike

Prava krkavina ili pasjakovina (Rhamnus catharticus L.) je listopadni grm ili niže stablo iz porodice krkavina (Rhamnaceae). Uspravnog je rasta, tvori mnogobrojne grane, naraste do 5 metara visine. Korijenov sustav je dobro razvijen i dubok. Kora je glatka, sjajna, svijetlosiva, kasnije postane tamnosmeđa i ljušti se u poprečnim trakama, grančice na vrhu nemaju pup već završavaju trnom. Pupoljci su nasuprotni ili približno nasuprotni, tijesno priliježu uz izboje, usko su ušiljenojajasti, imaju više tamno crvenosmeđih ljuski svjetlijih rubova s crnom pjegom. Listovi su nasuprotni, jednostavni, ovalni, fino nazubljenih rubova, dugački 2-9 cm, široki 1-3,5 cm, zeleni, na naličju sa svijetlim i u luku svinutim postranim žilama, nalaze se na kraćim peteljkama dužine 10-25 mm koje su s uzdužnim žljebićem. Cvjetovi su jednospolni, mali, svijetlozeleni, nalaze se u pazušcima listova, skupljeni su po 3-10 u skupine. Građeni su od 4 žutozelenih lapova koje su u početku stršeće, kasnije unazad povinute, te 4 žutozelenih latica koje su kraće od lapova. Prašnika ima 4, plodnica je nadrasla, njuška ima 4 režnja. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je okruglasta, crna boba veličine graška, sadrži 3-4 tamnosmeđe, trobridne sjemenke. Dozrijeva u rujnu i listopadu.

Dobra je medonosna biljka, pčele cvjetove rado posjećuju te sakupljaju nektar i pelud. Med krkavine se ne kristalizira,[1]

Stanište

Rasprostranjena je biljka u Europi, zapadnoj Aziji i sjeverozapadnoj Africi, u Sjevernu Ameriku je unešena i danas se smatra udomaćenom. Staništa su joj svjetla i polusjenovita mjesta, topla, većinom suha, rastresita, kamenita i glinenasta i šljunkovita, plitka, siromašna tla listopadnih šuma, padina, neplodnih pašnjaka, u brežuljkastom i brdskom pojasu. Zaštićena je biljka. Razmnožava se sjemenom i vegetativno. Sporog je rasta, životni vijek joj je do oko 100 godina.

Biljka je hraniteljica leptira žućka (Gonepteryx rhamni) a plodovima se rado hrane ptičice.

Etimologija

Latinski naziv roda Rhamnus potječe od grčke riječi rhamnos, što je bio naziv za jedan trnovit grm kod Dioskorida i Teofrasta. Ime vrste catharticus znači da čisti, otvara.[2] Na stranim jezicima nazivi su common buckthorn, purging buckthorn (eng.), Purgier-Kreuzdorn (njem.), nerprun purgatif, nerprun cathartique, nerprun officinal (fr.), spino cervino, spino santo, spino merlo (tal.), espino cerval, cervispino, cambrón, hediondo, ramno catártico (špa.), čistilna krhlika, čistilna kozja češnja (slo.).

Upotreba

Plodovi i kora u narodnoj medicini se koriste kao purgativ, no koriste se razumno i kratkotrajno jer mogu prouzročiti probavne tegobe, povraćanje.

Od nezrelih bobica se u prošlosti dobivala žućkastozelena boja za bojanje vune.

Galerija fotografija

Podijeli