Preskoči do glavnog sadržaja

Žestika

Rhamnus alpinus ssp. fallax

Karakteristike

Žestika ili ilirska ljigovina (Rhamnus alpina subsp. fallax (Boiss.) Maire & Petitm.) je listopadni grm iz porodice krkavina (Rhamnaceae). Naraste do 3 m visine. Korijenov sustav je dobro razvijen. Grane su razgranate od osnove, gole, crvenkastosmeđe kore i prekrivene svjetlijim lenticelama. Pupoljci su krupni, dugi do 12 mm, prekriveni crvenkastosmeđim ljuskama. Listovi su naizmjenični, ovalni ili izduženo eliptični, dugi do 12 cm, široki do 7,5 cm, goli, fino nazubljenih rubova, na vrhu malo ušiljeni, zaobljeni na osnovi, na licu tamnozeleni, na naličju su svjetliji, vrlo su izražene nervature, nalaze se na do 2 cm dugoj peteljci. Cvjetovi su dvospolni, sitni, veliki 5-8 mm, zelenkaste boje, latica i prašnika ima četiri, skupljeni su po 3-7 u pazušcima listova na kraćim, golim stapkama, rastu na mladim grančicama. Cvatu u svibnju i lipnju. Plod je sjajna, glatka i gola, okruglasta i sočna koštunica veličine 5-8 mm koja dozrijevanjem poprima crnu boju. Sadrži svijetložutu, glatku i sjajnu sjemenku.

Izvorna vrsta R. alpina ima manje listove s manjim brojem žila.

Stanište

Rasprostranjena je u jugoistočnoj Europi. Raste u svijetlim šumama i na rubovima šuma (bukva, jela, crni grab), na sunčanim mjestima i suhim i vapnenačkim zemljištima, u pretplaninskim i planinskim područjima do 2000 m nadmorske visine. Zaštićena je biljka. Razmnožava se sjemenom.

Etimologija

Latinski naziv roda Rhamnus potječe od grčke riječi rhamnos, što je bio naziv za jedan trnovit grm kod Dioskorida i Teofrasta. Ime vrste alpina ukazuje na stanište u Alpama, ime podvrste fallax znači lažan, koji obmanjuje.[1] Na stranim jezicima poznata je kao Alpen-Kreuzdorn (njem.), ranno alpino, ramno alpino (tal.), kranjska kozja češnja, kranjska krhlika (slo.).

Upotreba

Kora se u narodnoj medicini koristi kao laksativ, bobice su korištene za bojanje tkanina.

Galerija fotografija

Pregled lokacija