Patuljasta krkavina
Rhamnus pumila
Karakteristike
Patuljasta krkavina ili ljigovina (Rhamnus pumila Turra) je listopadni grm iz porodice krkavina (Rhamnaceae). Nizak je i polegnut, visok tek do 20 cm. Grane su prljavosive, u početku su prekrivene uspravnim, sivkastim dlakama, nisu trnovite. Pupoljci su goli, sjajni, prekriveni smeđim ljuskama koje su na rubu često dlakave. Listovi su jednostavni, naizmjenični, obrnuto jajoliki ili eliptični, dugi 15-30 mm, široki 1-1,5 m, goli ili dlakavi na žilama, nazubljenih rubova, nalaze se na peteljci dugoj 7-12 mm. Cvjetovi su dvodomni, mali, imaju četiri zelene latice, nalaze se na drškama dugim 6-8 mm. Cvate od svibnja do kolovoza. Plodovi su crne, gole bobe veličine oko 3 mm, sadrže p o3-4 sitne, trobridne sjemenke.
Stanište
Rasprostranjen je u srednjoj i južnoj Europi. Raste na suhim i sunčanim staništima, u malim pukotinama stijena, kamena i zidova, na tlu bogatom kalcijem. Razmnožava se sjemenom.
Etimologija
Latinsko ime roda Rhamnus potječe od grčke riječi rhamnos, kod Teofrasta i Dioskorida naziv za biljku jer su grane završavale trnom. Ime vrste pumila znači patuljast, mali, nizak.[1] Na stranim jezicima nazivi su dwarf buckthorn (eng.), Zwerg-Kreuzdorn, Niedriger Kreuzdorn (njem.), nerprun nain (fr.), ranno spaccasassi (tal.),
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
