Preskoči do glavnog sadržaja

Kelj

Brassica oleracea var. sabauda

Karakteristike

Kelj (Brassica oleracea var. sabauda) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Stabljika je u prvoj godini nerazgranata i naraste do 40 cm visine, te tvori jedan kuglasti pup na vrhu kojeg okružuju mnogobrojni listovi. U drugoj godini naraste do 150 cm visine, postane razgranata i tvori naizmjenično smještene listove. Listovi su velik, okruglasti, naborani, tamnozeleni, u unutrašnjosti žućkastozeleni. Donji listovi su na kratkim peteljkama, srednji i gornji su sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, skupljeni u rahle grozdaste cvatove na vrhu stabljike. Rastu na kratkim stapkama, čine ih žute latice, šest prašnika. Plod je komuška duga 7-12 cm koja sadrži mnogobrojne okruglaste crvenkastosmeđe sjemenke.

Porijeklom je iz područja na sjeveru Italije, iz regije Milana. Kultivirana je vrsta nastala od divljeg kupusa (Brassica oleracea). Uzgaja se uglavnom na području Europe.

Kalendar sjetve i sadnje

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sjetve, presađivanja i očekivanu berbu kroz mjesece, prilagođeno za kontinentalnu klimu.

Sijanje na zaštićeno Sijanje na otvoreno Presađivanje Berba
Siječanj
- - - -
Veljača
- - -
Ožujak
- - -
Travanj
- - -
Svibanj
- - -
Lipanj
- -
Srpanj
- -
Kolovoz
- - - -
Rujan
- - -
Listopad
- - -
Studeni
- - - -
Prosinac
- - - -

Etimologija

Latinski naziv roda Brassica potječe od grčke riječi brassein (kuhati), zbog upotrebe srodnog kupusa. Ime vrste oleracea epitet je koji znači da je upotrebljiv kao povrće.[1] Na stranim jezicima nazivi obično ukazuju na porijeklo kelja, osim Milana spominje se Lombardija što je pokrajina Milana, te Savoja što je povijesna pokrajina u istočnoj Francuskoj. Nazivi su savoy cabbage (eng.), Wirsing, Wirsingkohl (njem.), chou de Milan, chou de Savoie (fr.), verza, cavolo verza, cavolo di Milano (tal.), col de Saboya, col de Milán (špa.), couve-lombarda (port.), ohrovt (slo.). Naš naziv kelj potječe od njemačke riječi Kohl (kupus).

Uzgoj

Sjeme možemo sijati na zaštićeno ili direktno na zemljište, u svakom slučaju dodatno presađujemo biljke. Možemo ga sijati tijekom cijele godine. Traži rahlo, humusno, dobro pognojeno tlo te sunčano mjesto. Sadi se na razmak 40-50 cm između pojedinih biljaka. Otporan je na hladnoću, a smatra se da dolaskom hladnih dana te kada ga opari mraz postane i ukusniji. Prilikom berbe se obično ubiru cijele glavice, mogu se čuvati u frižideru do mjesec dana.

Postoje razni kultivari od kojih su neki čudnovatih boja te se uzgajaju kao ukrasne biljke.

Upotreba

Listove obično koristimo u kuhanim receptima, varivima i sl., no možemo ih koristiti sirove u sokovniku zajedno s drugim povrćem ili voćem (mrkva, jabuka…) za brzi i zdravi obrok. Listovi su često i sastavni dio grincajga, mješavine povrća za juhe.

Galerija fotografija

Pregled lokacija