Kelj pupčar Brassica oleracea var. gemmifera

Carstvo:
Red:
Brassicales
Porodica:
Vrsta:
Brassica oleracea var. gemmifera

Karakteristike

Kelj pupčar (Brassica oleracea var. gemmifera) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Stabljika je uspravna i uglavnom nerazgranata, premda se mogu stvoriti nekoliko grana. Pri osnovi je odrvenjela, visine do 100 cm. Listovi su veliki, nalaze se na dugim peteljkama, obrnuto su jajasti, malo naborani, tamnozeleni. Stvaraju se uzduž stabljike a u pazušcima listova s gornje strane stvaraju se mali glavičasti pupovi promjera 3-4 cm. Starije biljke odbacuju listove te su na stabljici vidljivi jedino pupovi. U drugoj godini stabljika stvaraju se cvjetovi skupljeni u razgranate grozdaste cvatove. Nalaze se na tankim i kraćim peteljkama, dvospolni su i pravilni. Sastavljeni su od čaške koju čine četiri uspravna, zelena lapa i vjenčića koji čine četiri žute latice. Prašnika je šest, i pri dnu se nalaze nektariji. Plod je komuška koja sadrži mnogobrojne male, okruglaste, crvenkaste sjemenke.

Etimologija

Ime vrste oleracea epitet je koji znači da je upotrebljiv kao povrće. Smatra se da se uzgajala još u 13. stoljeću na području današnjeg glavnog grada Belgije Brussela, te je tako poznata i pod nazivom briselski kupus. Na stranim jezicima nazivi su Brussels sprout (eng.), Rosenkohl, Brüsseler Kohl, Sprossenkohl, Kohlsprossen (njem.), chou de Bruxelles (fr.), cavolini, cavoletti di Bruxelles (tal.), coles de Bruselas, repollos de Bruselas (port.), couve-de-bruxelas (port.), brstični ohrovt (slo.).

Uzgoj, njega i gnojidba

Sije se u travnju i presađuje u svibnju ili lipnju na razmak veći od pola metra između biljaka.  U Dalmaciji bolje uspijeva u jesenjim i zimskim mjesecima. U proljeće brzo ode u sjeme. Sijemo ga od polovice lipnja te presađujemo u kolovozu. Traži sunčano mjesto, dosta vode i tlo bogato hranjivim tvarima.

Redovito  okopavamo te ponekad zagnojimo ekološkim gnojivom koje stavimo oko biljke te je nagrnemo zemljom. Važno je da ne dođe do prekomjerne gnojidbe, jer u suprotnom stvara rahle glavice. Gnojidba drvenim pepelom doprinosi formiranju čvrstih glavica.

Niži listovi kako žute se redovito miču, pogotovo ukoliko su zaraženi. Kao i sve kupusnjače, kelj pupčar podnosi mraz, niske temperature i tada se smatra najukusnijim.

Glavice se beru kada narastu promjera 2,3 cm. Kod jesenske sjetve vrhunac uroda je u siječnju. Glavice su ukusnije nakon mraza.

Biološki savjeti i mješovite kulture

Kao druga kultura u plodoredu  sadi se nakon graška ili ranog krumpira. Kod mješovitih kultura sijemo ga uz krumpir, celer, koprivu ili ciklu.

Zanimljivo je primijetiti da kelj pupčar iz biološkog uzgoja nema neugodan okus niti ispušta neugodan miris prilikom kuhanja. Nepravilna gnojidba mineralnim ili sirovim gnojivima odmah je uočljiva na mirisu.

Upotreba

Obično se konzumiraju samo glavičasti pupovi, najčešće kuhanjem ili sirove kao dodatak zelenim kašastim sokovima. Međutim listovi su jestivi, i mogu se pripremati kuhanjem kao i kod drugih kupusnih biljaka.

Galerija fotografija

Podijeli