Preskoči do glavnog sadržaja

Hrast kitnjak

Quercus petraea

Karakteristike

Hrast kitnjak (Quercus petraea (Mattuschka) Liebl.) je listopadno stablo iz porodice bukva (Fagaceae). Stablo naraste do 40 metara visine tvoreći bogato razgranatu, gustu i pravilnu krošnju. Korijenov sustav je dobro razvijen, s jakim središnjim korijenom. Deblo je promjera do 3 metra, kora je debela do 2 cm, sivosmeđa, plitko uzdužno raspucana. Pupoljci su dugi do 8 mm, imaju ušiljene ljuske. Listovi su naizmjenični, jednostavni, veliki 7-12 cm, nesimetrično urezanog ruba, širi su u gornjoj trećini, vrh im je tup, obje strane su gole, nalaze se na golim peteljkama dugim 2-4 cm. Cvjetovi su jednospolni i jednodomni. Muški cvjetovi skupljeni su u rese dugih do 6 cm, sadrže pet prašnika i sjedeći su. Ženski cvjetovi rastu su pojedinačni ili po 2-5 u skupinama u pazušcima listova na ovogodišnjim izbojima. Cvate u svibnju. Plod je žir koji je plitko obavijen kapicom i nema peteljku, izduženo jajast, dug 1,5-4 cm, debeo 1-2,5 cm. Stoji na kratkoj peteljci ili je sjedeći, a često se nekoliko žireva drži zajedno. Dozrijeva u rujnu i listopadu.

Pčele sakupljaju pelud i nektar, povremeno i medljiku. Na 1 ha sakupe do 400 kg meda.[1]

Stanište

Rasprostranjen je na području srednje i južne Europe, te zapadne Azije. Raste u brdskoplaninskim područjima, često zajedno uz obični grab, pitomi kesten ili bukvu. Raste od nizina do 1300 m nadmorske visine. Razmnožava se sjemenom koje brzo klija. Skromnih je zahtjeva prema staništu, odgovaraju mu svježa zemljišta, slabije uspijeva na tlu kisele reakcije.

Opisano je više varijeteta:

  • Q. petraea var. spathulifolia – listovi su simetrični, kratkih režnjeva, nalaze se na dugoj peteljci
  • Q. petraea var. sublobata – listovi su duguljasti, plitko urezani, u osnovi klinasti

Od formi koje se uzgajaju kao ukrasne susreću se:

  • Columna‘ – valjkaste forme, listovi su sivozelene boje, usko lancetasti, nepravilno slabije urezani, u mladosti su brončano prošarani
  • Laciniata‘ – listovi su duboko urezani
  • Mespilifolia‘ – listovi donjih grana su tamnozeleni sjajni i cjeloviti, na vrhu ušiljeni i na rubovima često dlakavi
  • Purpurea‘ – listovi su tamnoljubičasti

Nacionalni je simbol Walesa.

Etimologija

Latinsko ime roda Quercus bilo je ime kod Rimljana za hrast. Vjerojatno potječe od keltske riječi quer (lijepo) i cuer (drvo), ili iz grčke riječi kerchein (hrapav), zbog kore. Ime vrste petraea ukazuje da raste na stjenovitim mjestima,[2] potječe od grčke riječi petros (kamen, stijena). Na stranim jezicima nazivi su sessile oak, Irish oak, Welsh oak (eng.), Traubeneiche, Wintereiche (njem.), chêne rouvre, chêne sessile (fr.), roble albar, roble del invierno (špa.), rovere (tal.), graden (slo.).

Upotreba

Jestivi su žirevi, može ih se kuhati, peći ili samljeti u brašno te miješati s drugim brašnom i koristiti za izradu kruha.[3]

Drvo je tvrdo, visoke kvalitete. Nalazi primjenu u građevinarstvu, stolariji i drugdje.

Galerija fotografija

Pregled lokacija