Preskoči do glavnog sadržaja

Oštrika

Quercus coccifera

Karakteristike

Oštrika (Quercus coccifera L.) je zimzeleno stablo iz porodice bukva (Fagaceae). Naraste u prosjeku 2-6 metara visine tvoreći gustu, nepravilno razgranatu krošnju. Korijenov sustav ima jak centralni korijen i razvijeno bočno korijenje. Deblo je promjera do 50 cm, kora mu je tanko i gusto ispucana. Mlade grane su dlakave, pupoljci su mali, smeđi, nemaju zaliske. Listovi su naizmjenični, jednostavni, kožasti i kruti, dugi 1-5 cm, široki 0,5-3 cm, na licu tamnozeleni, sjajni, na naličju su blijedozeleni, goli na obje strane, trnovito nazubljenih rubova, nalaze se na kratkoj peteljci dugoj tek 3-4 mm a ostaju na stablu 2-3 godine. Cvjetovi su jednodomni, muški cvjetovi su skupljeni u dlakave, oko 2-4 cm duge rese, ženski cvjetovi su pojedinačno ili u parovima. Cvate u travnju i svibnju. Plod je žir, do pola ili više se nalazi u bodljikavoj kapici, dug je 2-3 cm, širok 1,5-2 cm, nalazi se na kratkoj dršci ili je gotovo sjedeći. Dozrijeva u rujnu i listopadu iduće godine.

Stanište

Rasprostranjen je na području oko Mediterana, u južnoj Europi, jugozapadnoj Aziji i sjeverozapadnoj Africi. Staništa su mu topla i sunčana područja, makije, raste na siromašnim zemljištima do 800 m nadmorske visine. Zaštićena je biljka. Razmnožava se sjemenom. Otporan je na sušu.

Etimologija

Latinsko ime roda Quercus bilo je ime kod Rimljana za hrast. Vjerojatno potječe od keltske riječi quer (lijepo) i cuer (drvo), ili iz grčke riječi kerchein (hrapav), zbog kore.[1] Ime vrste coccifera znači ljubičastocrven, potječe od latinske riječi coccum (ženke kukaca iz roda Kermes stvarale su crvenu boju) i fera (nositelj). Na stranim jezicima nazivi su kermes oak (eng.), Kermes-Eiche, Stech-Eiche (njem.), chêne des garrigues, chêne kermès (fr.), quercia spinosa (tal.), chaparro (špa.).

Galerija fotografija

Pregled lokacija