Crveni ribiz Ribes rubrum

Carstvo:
Red:
Saxifragales
Rod:
Vrsta:
Ribes rubrum
Sinonimi:
Grossularia rubra (L.) Scop., Ribes vulgare Lam.

Karakteristike

Crveni ribiz (Ribes rubrum L.) je listopadna trajna biljka iz porodice ogrozdovka (Grossulariaceae). Grane su uspravne, smeđe, grmolikog rasta, visoke do 150 cm. Listovi su naizmjenični, krupni, urezani na 3-5 režnjeva, dugi oko 7 cm, široki oko 6 cm, srcolike osnove i dvostruko nazubljenih rubova, na licu su goli, naličje im je u početku prekriveno žljezdastim dlačicama, imaju duge peteljke. Cvjetovi su pravilni, neugledni, žućkastozeleni, skupljeni po 1-20 u početku uspravne, kasnije horizontalne ili viseće grozdaste cvatove i nalaze se na zasebnim kratkim peteljkama. Cvijet je dvospolan, pravilan, čine ga čaška od okruglastih lapova i vjenčić sa malim, zelenkastim laticama. Tučak je jedan, ima podraslu plodnicu koja nosi mnogo sjemenih zametaka. Cvate od travnja do lipnja. Plod je crvena, okruglasta boba veličine 8-10 mm, sočnog ali kiselkastog okusa, sadrži više sitnih sjemenki.

Stanište

Rasprostranjen je u srednjoj i zapadnoj Europi. Rijetka je vrsta, raste na vlažnim mjestima u grmlju i šikari.

Uzgaja se zbog ukusnih plodova u vrtovima. Razmnožava se reznicama, može se i sjemenom ili korijenovim izdancima. Traži sunčano ili polusjenovito mjesto, plodnu i dobro dreniranu zemlju, otporan je na niske temperature. Posao oko održavanja grmova svodi se na orezivanje starih grana kako bi se grm pomladio i više sunca primio. Kao kultivar crvenog ribiza, postoji bijeli ribiz koji se samo razlikuje prema boji plodova.

Medenje

Dobra je medonosna biljka, pčele marljivo posjećuju cvjetove radi sakupljanja puno nektara i nešto malo peluda. Na površini od 1 ha sakupe do 110 kg meda.[1]

Etimologija

Latinsko ime roda Ribes bio je arapski naziv za ogrozd. Ime vrste rubrum znači crven, ukazuje na izgled plodova. Na stranim jezicima nazivi su redcurrant (eng.), Rote Johannisbeere, Garten-Johannisbeere, Rote Ribisel (njem.), groseillier à grappes (fr.), ribes rosso (tal.), grosellero, corinto, parrilla (špa.), groselha (port.), rdeči ribez (slo.).

Upotreba

Plodovi su jestivi, ukusno su kiselkastog okusa. Jedu se sirovi ili se prerađuju. Sadrže oko 84% vode, 5% invertnog šećera, preko 3% organskih kiselina od kojih najviše ima limunske kiseline, 1,5% pektina, vitamina C ima oko 40 mg%, kalcija oko 35 mg%.[2]

Listovi su bogati trjeslovinama, sadrže oko 95 mg% vitamina C. Koriste se kao čaj.[3]

Galerija fotografija

Podijeli