Planinski ribiz

Karakteristike

Planinski ribiz (Ribes alpinum L.) je trajna listopadna biljka iz porodice ogrozdovki (Grossulariaceae). Grm je jako razgranat i guste krošnje, visok do 250 cm, širok do 150 cm. Grane su uspravne i nemaju trnove, kora je u početku glatka i svijetlosiva, kasnije postane tamnosmeđa i ljuskava. Pupovi su dugi do 1 cm, ušiljenojajasti, prekriveni svijetlosmeđim, golim, ušiljenim ljuskama, vršni pupovi postrani pupovi su iste veličine kao i vršni, većinom su prilegnuti uz izboj. Listovi su naizmjenični, jednostavni, srcasti, dugi 2-6 cm, urezani na 3-5 režnja koji su tupo nazubljenih rubova, nalaze se na do 5 cm dugim peteljkama koje su pokrivene žljezdastim dlakama, na licu tamnozeleni i sjajni, naličje je svjetlije i po žilama dlakavo, u jesen postanu crvenkasti, žuti ili bjelkastožuti. Cvjetovi su dvodomni i jednospolni, razlikujemo muške i ženske biljke. Sitni su i žućkastozeleni, muški su skupljeni po 10-30 u grozdove duge 6 cm, ženski po 2-5 cvjetova u kraće grozdove dužine oko 3,5 cm. Ocvijeće je dvostruko, građeno od 5 listića čaške koja ima zelene, gole, proširene, tupe režnjeve, vjenčić ima 5 žućkastih latica kraćih od lapova. Prašnika ima pet, prašnice su blijedožute, tučak je jedan s podraslom plodnicom, dva gola vrata i dvije njuške. Cvatu u travnju i svibnju. Plod je okruglasta, crvena, sjajna, gola bobica veličine oko 5 mm, nalazi se na kratkoj stapci i sadrži nekoliko tvrdih sjemenki. Dozrijeva od srpnja do rujna.

Stanište

Rasprostranjen je u većem dijelu Europe i Azije te na sjeverozapadu Afrike. Raste uglavnom pojedinačno na umjereno vlažnim tlima i polusjenovitim staništima, u šumama, na rubovima šuma, na kamenjarskim pašnjacima i obroncima većinom na bazičnom tlu pretplaninskih i planinskih područja do 1700 m nadmorske visine. Razmnožava se sjemnom i vegetativno poludrvenastim reznicama ljeti ili drvenastim reznicama u jesen. Može se saditi pojedinačno ili u grupama, kao dio živih ograda, dobro podnosi orezivanje.

Etimologija

Latinsko ime roda Ribes bio je arapski naziv za ogrozd. Ime vrste alpinum znači planinski.^[1] Na stranim jezicima nazivi su mountain currant, alpine currant (eng.), Alpen-Johannisbeere, Berg-Johannisbeere (njem.), groseillier des Alpes (fr.), ribes rosso (tal.), grosellero de los Alpes (špa.), alpsko grozdičje (slo.).

Upotreba

Plodovi su jestivi, premda su slabije kvalitete nego plodovi crvenog ribiza (Ribes rubrum) koji se uzgaja, bobice su male i neizdašne. Jestivi su i listovi, sadrže više od 100 mg% vitamina C, mogu se koristiti kao čaj.^[2]

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
3. Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
4. Jean-Denis Godet, (2000.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C
5. Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
6. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Juandev
• Denis Prévôt
• Krzysztof Ziarnek
• André Karwath
• André Karwath