Žućkasta grahorica

Karakteristike

Žućkasta grahorica (Vicia oroboides Wulfen) je trajna zeljasta biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae). Stabljike su jednostavne, uspravne, okrugle, visoke 25-40 cm. Podanak je ukošen, slabo razgranat, malo gomoljasto zadebljan. Listovi su složeni, parno perasti, čine ih 2-6 lisaka koje su ovalne, duge 4-8 cm, široke 3-4,5 cm, cjelovitih rubova, zaobljene ili postupno duže ušiljene, gotovo sjedeći i nemaju vitica već završavaju sićušnom bodljicom. Cvjetovi su blijedožuti, dugi 1,5-2 cm, nalaze se na kratkoj dršci, po 3-8 su skupljeni u male grozdaste cvatove usmjerene u istom pravcu. Cvate od svibnja do srpnja. Plod je duguljasta mahuna, gola, crna kada dozrije, duga 3-4 cm, široka oko 5 mm, na vrhu jako sužena, sadrži male smeđe ili crne sjemenke.

Stanište

Rasprostranjena je u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Raste na polusjenovitim i sjenovitim, svježim i vlažnim, umjereno kiselim tlima bogatim dušikom, nalazimo je u listopadnim i crnogoričnim šumama i na njihovim rubovima, o.

Etimologija

Latinsko ime roda Vicia pretpostavlja se da potječe od riječi vincire (vezati), zbog prihvaćanja stabljika viticama.^[1] Na stranim jezicima nazivi su Walderbsen-Wicke (njem.), vicia bastarda (tal.), širokolistna grašica (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
3. Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
4. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga