Grahorica Vicia sativa

Carstvo:
Red:
Fabales
Porodica:
Rod:
Vrsta:
Vicia sativa
Sinonimi:
Vicia cosentinii Guss., Vicia globosa Retz., Vicia torulosa Boreau

Karakteristike

Grahorica (Vicia sativa L.) je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka iz porodice leptirnjača (Fabaceae). Stabljika je tanka, bridasta i razgranata, naraste do 80 centimetara u dužinu. Korijen je vretenast, razgranat, s brojnim kvržicama. Listovi su složeni, parno perasti, čine ih 4-8 parova široko ovalnih do linearnih listića, pri bazi imaju palistiće. Na vrhu gornjih listova nalaze se trodijelne vitice pomoću kojih se penje uz druge biljke i predmete. Donji su većinom bez vitica, sastavljeni su od manjeg broja listića. Cvjetovi su dvospolni, nepravilni, dugi 1-3 cm, pojedinačni su ili po dvoje skupljeni u pazušcima listova. Dvostrukog su ocvijeća, čaška je cjevasta i ima pet zubaca. Vjenčića je ljubičastobijele boje. Tučak ima nadraslu plodnicu i nosi više sjemenih zametaka. Prašnika je deset, devet ih je sraslo u cijev, jedan je slobodan. Plodovi su linearne, plosnate, oko 3-7 cm duge mahune, u početku su rijetko dlakave a kasnije gotovo gole. Unutar njih nalaze se 4-12 sjemenki.

Prijenosnik je nekih nematoda.

Stanište

Potječe iz umjerenog klimatskog pojasa Europe i Azije. Osim što je nalazimo samoniklu, uzgaja se i kao ratarska kultura za stočnu hranu, može se uzgajati za zelenu gnojidbu. Razmnožava se sjemenom. Sije se ujesen, od polovice rujna do početka listopada. Dubina sjetve iznosi 4-5 centimetara, a razmak između redova oko 12 centimetara. Voli humusno ilovasto tlo, raste kao korov na poljima, livadama, uz putove.

Etimologija

Latinsko ime roda Vicia pretpostavlja se da potječe od riječi vincire (vezati), zbog prihvaćanja stabljika viticama. Ime vrste sativa znači uzgajana, kultivirana.[1] Na stranim jezicima nazivi su common vetch, garden vetch, tare (eng.), Futterwicke, Saat-Wicke (njem.), vesce commune, vesce cultivée (fr.), veccia comune (tal.), veza, alverja (špa.), navadna grašica (slo.).

Upotreba

Jestivi su mladi listovi, kao i kuhane mahune, sjemenke se kuhaju poput graha. Sjemenke sadrže oko 36% škroba, do 5% šećera, 28% dušičnih tvari, do 3% masti.[2]

Imaju antidijabetično djelovanje. Biljku sušimo i koristimo kao čaj za cirkulaciju.

Galerija fotografija

Podijeli