Španjolska jela Abies pinsapo

Carstvo:
Red:
Pinales
Porodica:
Rod:
Vrsta:
Abies pinsapo
Sinonimi:
Abies hispanica Chambray, Picea pinsapo (Boiss.) Loudon

Karakteristike

Španjolska jela (Abies pinsapo Boiss.) je zimzeleno stablo iz porodice borovki (Pinaceae). Naraste do 30 m visine tvoreći konusnu krošnju. Grane su horizontalne, kora je sivkastosmeđa i tanka, plitkih uzdužnih pukotina. Grančice su tanke i glatke. Pupoljci su crveni, jajoliki, tupo zaobljeni, istaknutih ljusaka i jako smolasti. Listovi su igličasti, plavkastozeleni, dugi 1-2 cm, široki do 2,5 mm, debeli uglasti i jako tvrdi, spiralno smješteni na granama. Češeri su smeđi, uspravni, sjedeći, pojedinačni ili po dvoje, cilindričnog oblika, na vrhu suženi, dugi 10-15 cm, široki 3-5 cm, sterilne ljuske su kratke od fertilnih i vrhovi im se rijetko vide. Dozrijevanjem otpuštaju okriljene sjemenke.

Kao varijetet postoji marokanska jela (Abies pinsapo var. marocana) čiji češeri su veći, dugi 10-20 cm i listovi su manje plavkasti.

Stanište

Rasprostranjena je na jugu Španjolske i u sjeverozapadnoj Africi, gdje raste na 900-1800 nadmorske visine. Odgovara joj toplo i suho stanište sa dosta svjetlosti. Razmnožava se sjemenoem.

Od kultivara značajni su:

Fastigiata‘ je valjkaste forme i ima kratke grane oštro uperene prema gore, ‘Pyramidata‘ je kupaste krošnje i niskog rasta, grane su guste i uspravne, ‘Pendula‘ čije su grane djelomično viseće, ‘Glauca‘ je plavkastozelenih iglica, ‘Argentea‘ koja ima srebrnaste iglice i ‘Aurea‘ čije iglice su zlatnožute.

Etimologija

Latinsko ime roda Abies stari je naziv kod Rimljana. Dolazi od latinske riječi abire (rasti), čime se ukazuje na velike visine koju pojedine vrste mogu doseći. Ime vrste pinsapo dolazi od naziva roda Pinus Sapinus. Na stranim jezicima nazivi su Spanish fir (eng.), Spanische Tanne, Pinsapo-Tanne (njem.), sapin d’Andalousie, sapin d’Espagne (fr.), abete di Spagna (tal.), pinsapo (špa.), abeto espanhol (port.), španska jela (slo., sr.).

Galerija fotografija

Podijeli