Planinski likovac
Daphne alpina
Karakteristike
Planinski likovac (Daphne alpina L.) je listopadni grm iz porodice likovaca (Thymelaeaceae). Stabljike su jako razgranate, visoke 40-60 cm, mlade grane su uspravne, starije su polegnute, mladi izboji su u početku crvenkastosmei i dlakavi, kasnije posive i ogole. Korijenov sustav je dobro razvijen. Kora je u početku crvenkastosmeđa i dlakava, kasnije gola, ispucana i siva. Listovi su sivkastozeleni, izduženo eliptični, dugi 1-4 cm, široki 0,5-1 cm, cjelovitih rubova uvrnutih prema unutrašnjosti, dlakavi na obje strane, nemaju peteljku. Cvjetovi su dvospolni, jednodomni, pravilni, sjedeći, mirisni, dugi oko 1 cm, po 4-10 ih je skupljeno na vrhovima u glavičaste cvatove. Ocvijeće je jednostavno, čaška ima bijele, ušiljene lapove i s vanjske strane je sitno maljava, latica nema. Prašnika je 8, kratkih su prašničkih niti, tučak je jedan s nadraslom plodnicom. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je kuglasta, narančastocrvena, mesnata boba promjera oko 5 mm koja dozrijeva u srpnju i kolovozu kada potamni a sadrži jednu izduženo jajastu sjemenku.
Stanište
Rasprostranjen je u srednjoj i južnoj Europi, u Maloj Aziji i sjevernoj Africi. Raste na sunčanim mjestima, u pukotinama stijena i na rubovima šuma od gorskog pojasa do 2200 m nadmorske visine. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama u kasno proljeće.
Etimologija
Latinsko ime roda Daphne od grčke riječi daphne (lovor), zbog sličnosti listova s listovima lovora. Ime vrste alpina ukazuje na planinska staništa. Na stranim jezicima nazivi su Alpen-Seidelbast, Berg-Seidelbast (njem.), daphné des Alpes (fr.), alpski volčin (slo.).
Upotreba
Otrovna je biljka, konzumiranje plodovi uzrokuje mučninu i povraćanje.
Galerija fotografija
Literatura
- Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"