Obični likovac Daphne mezereum

Obični likovac

Taksonomija

Plantae
carstvo
Carstvo:
Plantae
Red:
Malvales
Porodica:
Thymelaeaceae
Rod:
Daphne
Vrsta:
Daphne mezereum
Sinonimi:
Daphne florida Salisb., Thymelaea mezereum (L.) Scop., Mezereum officinarum C.A. Mey.
Narodna imena:
likovac, maslinica, vučja lika, vučje liko, hajdučka oputa, mezereon, predivčica, prživčica
Dimenzije:
do 150 cm visine
Cvatnja:
i ii iii iv v vi vii viii ix x xi xii
Značajke:
otrovna, medonosna
Kalendar sjetve i sadnje
Kalendar branja
Kategorija
Endemske, rijetke ili ugrožene vrste, Samonikle otrovne biljke
Oznake
daphne, obični likovac, thymelaeaceae
Traži pojam
obični likovac
Srodne vrste
Crveni uskolisni likovac
Crveni uskolisni likovac Daphne cneorum
Cvjetovi blagajevog likovca
Blagajev likovac Daphne blagayana
Planinski likovac
Planinski likovac Daphne alpina
Vazdazeleni likovac
Vazdazeleni likovac Daphne laureola
Print

Karakteristike

Obični likovac (Daphne mezereum L.) je listopadni grmić iz porodice likovaca (Thymelaeaceae). Uspravnog je rasta, tvori šibaste, slabo razgranate grane visoke do 150 cm. Korijenov sustav je dobro razvijen. Kora je u početku žućkastozelenkasta, glatka i mekana, kasnije postane sivosmeđa, malo raspucana. Pupovi su sitni, uskojajasti, ušiljeni, imaju zelenkastosmeđe ljuske koje su na rubovima smeđe i trepavičavo dlakave, postrani pupovi odstoje od grane, nisu manji od vršnih, obično su zbijeni na vrhu grane. Listovi su spiralno smješteni samo na vrhovima grana, jednostavni su, duguljasto lancetasti, dugi 4-10 cm, široki 2-5 cm, svijetlozeleni, glatki, goli, nalaze se na kratkoj peteljci. Cvjetovi su pravilni, dvospolni, jednodomni, dugi do 1 cm, ugodna mirisa, sjedeći, skupljeni po 2-5 zajedno, nalaze se u pazušcima prošlogodišnjih otpalih listova, direktno na grani. Ocvijeće je jednostavno, građeno od ružičastih lapova čaške koja sliči na vjenčić, na licu su goli, naličje je mekano dlakavo. Listići vjenčića nedostaju. Prašnika je osam, prašničke niti su im kratke te su prašnici zatvoreni unutar ocvijeća. Tučak je jedan s nadraslom plodnicom. Cvate prije listanja od veljače do travnja. Plodovi su sjajne jarkocrvene bobe veličine graška koje sadrže jednu sjemenku promjera oko 5 mm. Dozrijevaju u srpnju i kolovozu.

Dobra je medonosna biljka i pčele sakupljaju mnogo nektara.

Stanište

Rasprostranjena je na području Europe i Azije. Raste u svijetlim listopadnim šumama, na rubovima šuma, u grmlju i šikarama, uglavnom u brdskom području premda se penje i do 2300 m nadmorske visine. Raste na svježim i vlažnim rahlim, plodnim, kamenitim tlima bogatim humusom i vapnom. U Crvenoj knjizi flore Hrvatske vodi se kao gotovo ugrožena vrsta.[1] Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama u kasno proljeće. Životni vijek joj je do 15 godina.

U parkovima i vrtovima uzgaja se kao ukrasna biljka, razvijeno je nekoliko formi:

  • “Alba” – cvjetovi su bijeli, plod je svijetložut
  • “Grandiflora” – cvjetovi su veliki, ljubičasti, cvatu od listopada do veljače
  • “Plena” cvjetovi su bijeli i puni

Kultivirani grmovi narastu znatno više, i do 2,5 metra tvoreći širu krošnju.

Etimologija

Latinsko ime roda Daphne potječe od istoimene grčke riječi daphne (lovor), zbog sličnosti listova. Ime vrste mezereum možda potječe od latinizirane arapske riječi mazerium (ubiti), zbog otrovnosti biljke.[2]

Na stranim jezicima nazivi su february daphne, mezereon, mezereum, spurge laurel, spurge olive (eng.), Echte Seidelbast, Echt-Seidelbast, Gewöhnlicher Seidelbast, Kellerhals (njem.), bois-joli, jolibois, verdelet, vert-bois, daphné bois-gentil (fr.), dafne mezereo, fior di stecco (tal.), mezereón, matacabras (špa.), navadni volčin (slo.).

Upotreba

Cijela biljka je otrovna, smrtonosno je otrovno 12 bobica. Okus im je gorak, simptomi konzumiranja su grebanje u u stima, oticanje jezika, krvarenje u probavnom sustavu i krvava mokraća, vrtoglavica i delirij.[3]

Bobice rado jedu ptičice koje doprinose razmnožavanju biljaka (drozdovi, plisci).

Galerija fotografija

Literatura

  1. , , (.), Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, Zagreb: Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, ISBN: 953-7169-04-9
  2. , (.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
  3. , (.), Naše otrovne životinje i bilje, Zagreb: Stvarnost
  4. , (.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost, ISBN: 86-01-02554-4
  5. , (.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga, ISBN: 86-23-48000-7
  6. , (.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C, ISBN: 953-6088-16-9
  7. , , (.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit", ISBN: 978-953-7552-08-4
  8. , (.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga, ISBN: 953-0-60545-5

Autorska prava fotografija

  1. By Lilly M (Own work) [CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons
  2. By H. Zell (Own work) [GFDL or CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons
  3. By H. Zell (Own work) [GFDL or CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons
  4. By H. Zell (Own work) [GFDL or CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons
  5. By Xemenendura (Own work) [GFDL or CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons
  6. By H. Zell (Own work) [GFDL or CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons

Podijeli