Blagajev likovac
Daphne blagayana
Karakteristike
Blagajev likovac (Daphne blagayana Freyer) je zimzeleni grm iz porodice likovaca (Thymelaeaceae). Izboji su niskog i puzajućeg rasta, narastu do 30 cm visine. Korijen sustav je dobro razgranat. Kora je tanka i kožasta, u početku zelenkasta, kasnije posmeđi. Listovi su spiralno smješteni, obrnuto su jajoliki, dugi 3-5 cm, tupog vrha, kožast, glatki i sjajni, na licu tamnozeleni, naličje im je svjetlije. Cvjetovi su dvospolni, jednodomni, žućkastobijeli, izražena i ugodna mirisa, skupljeni po 10-20 u cvatove na vrhovima stabljika. Cvatu od ožujka do svibnja. Plod je crvenkastobijel, mesnat, sadrži jednu sjemenku.
Stanište
Rasprostranjen je u jugoistočnoj Europi. Raste u svijetlim listopadnim šumama, u šikarama i u šumskim livadama brdskih i planinskih područja do preko 1600 m nadmorske visineatlas drveća i grmlja – kora je sa dugim vlaknim svilenkastog lika. korijenov sustav je brojan, dobro povezuje zemljište. cijev cvjetišta je oko 1,5 cm dugo, izvana oskudno dlakavo. entomofilna vrsta. raširena na krečnjacima, dolomitima ali je na serpentinima najobilnija. Strogo je zaštićena vrsta.[1] Uzgaja se kao ukrasna biljka, razmnožavanje se vrši sjemenom ili češće vegetativnim putem.
Etimologija
Latinsko ime roda Daphne od grčke riječi daphne (lovor), zbog sličnosti listova s listovima lovora. Ime vrste blagayana odnosi se na slovenskog botaničara Richarda Blagaja (1786. – 1858.) koji je u svibnju 1837. godine otkrio biljku na brdu Sv. Lovrenca nad Polhovim Gradecom u okolici Ljubljane.[2][3] Na stranim jezicima nazivi su Königs-Seidelbast (njem.), Blagajev volčin, tudi beli kozlovec, rumena jožefca, kraljeva roža, blagajka (slo.).
Upotreba
Kao i drugi likovci, otrovna je vrsta.
Galerija fotografija
Literatura
- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
