Perzijska čestoslavica Veronica persica

Perzijska čestoslavica

Taksonomija

Plantae
carstvo
Carstvo:
Plantae
Red:
Lamiales
Porodica:
Plantaginaceae
Rod:
Veronica
Vrsta:
Veronica persica
Sinonimi:
Veronica filiformis DC., Veronica hospita Rochl., Veronica tournefortii C. C. Gmel.
Narodna imena:
Belardov trputac, žičasta čestoslavica, kokošja ljubica, veronika
Dimenzije:
10-60 cm
Razmnožavanje:
Sjemenom
Cvatnja:
i ii iii iv v vi vii viii ix x xi xii
Upotreba:
Mladi izdanci i listovi
Značajke:
jestiva, medonosna
Kategorija
Invazivne vrste, Samoniklo jestivo bilje
Oznake
perzijska čestoslavica, plantaginaceae, veronica
Traži pojam
perzijska čestoslavica
Srodne vrste
Potočna čestoslavica
Potočna čestoslavica Veronica beccabunga
Stabljika dvorednodlakave čestoslavice
Dvorednodlakava čestoslavica Veronica chamaedrys
Čestoslavica
Čestoslavica
Ljekovita čestoslavica
Ljekovita čestoslavica Veronica officinalis
Klasasta čestoslavica
Klasasta čestoslavica Veronica spicata
Print

Karakteristike

Perzijska čestoslavica (Veronica persica Poiret) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice trputca (Plantaginaceae). Stabljika je jednostavna ili razgranata od osnove, polegnuta uz tlo ili se tek dijelom uzduže. Niskog je rasta, naraste do 60 cm visine, prekrivena je kovrčavim dlačicama i često tamnocrvenkasta. Donji listovi su naizmjenični i kratke stapke, srednji i gornji su nasuprotni i gotovo sjedeći, svi su jajolikog oblika, dugi i široki 1-2 cm, pri osnovi su plitko srcoliko usječeni i grubo su nazubljenih rubova. Cvjetovi su pojedinačni, mali, promjera 10-15 mm, smješteni u pazušcima listova na oko 5-30 mm dugim drškama, dužima od pricvjetnih listova. Ždrijelo je žućkasto, vjenčić je svijetloplav s tamnim prugama, čaška je duboko razdijeljena na 4 lapa. Prašnika je 4. Može cvasti i tijekom cijele godine ako su uvjeti povoljni, no obično od ožujka do listopada. Plod je bubrežasta kapsula koja u dva odjeljka sadrži sitne, široko eliptične sjemenke udubljene s jedne strane. Jedna biljka proizvede 50-100 sjemenki koje rasprostranjuju mravi.

Stanište

Porijeklom je iz planinskog pojasa jugozapadne Azije, danas je raširena u cijelom svijetu. U Europi se raširila kada je pobjegla iz botaničkih vrtova, prvi puta je primijećena 1805. godine u Njemačkoj. U Hrvatskoj je prvi zapisi spominju 1847. godine u Splitu.[1] Nalazimo je na travnjacima, livadama, u vrtovima, oranicama, na zapuštenim zemljištima, na šumskim čistinama od nizine do 1800 m nadmorske visine. Raste na svježim, dobro prozračenim tlima s osrednjom razinom humusa i umjereno kisele reakcije. Razmnožava se sjemenom.

Dobra je medonosna biljka, pčele rado posjećuju cvjetove sakupljajući nektar i nešto manje peluda.

Etimologija

Latinsko ime roda Veronica dano je prema svetici Svetoj Veroniki (1445. – 1497.)[2] ili prema drugom izvoru moguće da je izmijenjen način pisanja od Betonica, prema Pliniju Starijem potječe od keltskog naroda Betonaca.[3] Ime vrste persica ukazuje na izvorno stanište područja Perzije (današnji Iran).

Na stranim jezicima poznata je kao birdeye speedwell, persian speedwell, bird’s-eye (eng.), Persische Ehrenpreis (njem.) véronique de Perse, véronique commune (fr.), veronica comune, occhi della Madonna (tal.), perzijski jetičnik (slo.).

Upotreba

Jestivi su mladi izdanci i listovi.

Galerija fotografija

Literatura

  1. , , , (.), Flora Hrvatske: invazivne biljke, Zagreb: Alfa, ISBN: 978-953-297-733-2
  3. , (.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
  4. , (.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga, ISBN: 953-0-60545-5

Podijeli