Pensilvanski jasen
Fraxinus pennsylvanica
Karakteristike
Pensilvanski jasen (Fraxinus pennsylvanica Marshall) je listopadno stablo iz porodice maslina (Oleaceae). Naraste do 25 m visine, krošnja je široka i nepravilna. Deblo je promjera do 50 cm, kora je plitko izbrazdana, u unutrašnjosti crvenkasta. Korijenov sustav je plitak. Izboji su okruglasti, maslinastozeleni, kasnije tamnosivi, prekriveni svijetlosmeđim lenticelama. Pupoljci su smeđežuti, jajasti, dugi 3-8 mm, ušiljeni, prekriveni s tri para pustenastih ljusaka. Listovi su složeni, dugi do 30 cm, čine ih 5-9 listića koje su ovalno lancetasti, duge 8-17 cm, široke 2-8 cm, ušiljenih vrhova, cjeloviti ili nazubljenog ruba, na licu zelene, naličje je sivozeleno i dlakavo, nalaze se na kratkim peteljkama. Cvjetovi skupljeni u metličaste cvatove na prošlogodišnjim izbojima, cvatu u travnju i svibnju. Plod je svijetlosmeđa perutka, uska i do 6 cm dugačka, sadrži jednu okriljenu sjemenku, dozrijevaju u rujnu i listopadu.
Stanište
Rasprostranjen je u srednjoj i istočnoj Sjevernoj Americi, raste na vlažnim mjestima uz obale rijeka i močvara. Unešen je u Hrvatsku u 19. stoljeća kao ukrasna biljka i radi pošumljavanja. Otporan je na mraz, podnosi povremeno poplavljena područja.
Etimologija
Latinski naziv roda Fraxinus potječe od grčke riječi phraxis što znači ograda, ime je dano zbog toga što se drvo jasena odavna koristilo za izradu ograda.[1]Ime vrste pennsylvanica ukazuje na izvorno stanište biljke. Na stranim jezicima nazivi su green ash, red ash (eng.), Rot-Esche, Pensylvanische Esche, Sumpf-Esche, Grün-Esche (njem.), frêne rouge, frêne rouge de Pennsylvanie (fr.), fresno rojo americano, fresno verde (špa.), pensilvanski jesen (slo.).
Upotreba
Drvo je popularno za izradu gitara, ima dobru akustiku i lijepo izgleda nakon obrade.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
