Bijeli jasen
Fraxinus excelsior
Karakteristike
Obični, gorski ili bijeli jasen (Fraxinus excelsior L.) je listopadno stablo iz porodice maslina (Oleaceae). Stablo naraste do 40 metara visine, promjer debla iznosi do 1,7 m. Krošnja je okruglasta, nepravilna i prozračna. Kora je u mladosti glatka, zelenkastosiva, kasnije postane tamnosiva i uzdužno mrežasto raspucana. Izboji su krupni, valjkasti, goli, prekriveni krupnim i svijetlim lenticelama. Pupoljci su nasuprotni, krupni, tamnosivi do crni, često smeđe obrubljeni, sjajni, goli, vršni pupoljci su široko piramidalni, zaobljeni ili ušiljeni, veći od postranih pupova koji su polukuglasti ili jajasti, ušiljeni ili zaobljeni, otklonjeni od izboja. Listovi su složeni, neparno perasti, dugački do 40 cm, čine ih 7-15 ovalnih lisaka koje su okruglaste osnove, dugi 3-11 cm, široki 1-4 cm, ušiljena vrha, pilastog ruba, na licu zeleni i goli, naličje je svijetlozeleno i jedino su u pazuhu nervature dlakavi. Cvjetovi su većinom dvospolni, bijeli, mirisni, neugledni, bez čaške i vjenčića, skupljeni u početku uspravne, a kasnije viseće metličaste cvatove. Muški cvjetovi imaju dva prašnika, kratki su, prašnice su im tamnocrvene ili ljubičaste, ženski cvjetovi imaju tučak s nadraslom plodnicom, kratak vrat i dvije njuške, te dva zakržljala prašnika. Cvatu u travnju i svibnju prije listanja. Plod je okriljeni, jednosjemeni oraščić, na osnovi je plosnat, perutke su duge 2-5 cm, široke 0,5-1 cm, krilce obuhvaća sjemenku do polovine dužine. Dozrijeva u rujnu i listopadu.
Stanište
Prirodno je rasprostranjen na cijeloj sjevernoj polutci. Raste na dubokim, svježim, plodnim, vapnenačkim i glinenastim tla, staništa su mu obale rijeka i potoka, svijetle listopadne šume od nizina do 1500 m nadmorske visine. Sadi se kao ukrasno stablo u vrtovima, parkovima i perivojima, kao pojedinačni primjerci, u grupama ili u drvoredima. Razmnožava se sjemenom, ukrasni kultivari razmnožavaju se vegetativno cijepljenjem. Vrlo brzo raste.
Uzgaja se kao ukrasna forma, od važnijih kultivara poznati su:
- ‘Nana‘ – nižeg rasta, krošnja je okruglasta, listovi su mali, sporog je rasta
- ‘Pendula‘ – grane su u širokom luku povijene, naraste do 10 m
- ‘Crispa‘ – listovi su tamnozeleni i kovrčavi
- ‘Diversifolia“‘ – stablo je veliko, listovi su jednostavni pojedinačni ili tročlani
- ‘Aurea‘ – listovi su u mladosti žutozeleni, kasnije žuti
Etimologija
Latinski naziv roda Fraxinus potječe od grčke riječi phraxis što znači ograda, ime je dano zbog toga što se drvo jasena odavna koristilo za izradu ograda.[1] Latinsko ime excelsior označuje viši, uzvišeniji čime se ukazuje na visoki rast bijelog jasena, vjerojatno u usporedbi s crnim jasenom (Fraxinus ornus) koji je čest u šumama Italije te je vjerojatno bio poznat Rimljanima.
Na stranim jezicima nazivi su European ash, common ash (eng.), Gemeine Esche, Gewöhnliche Esche, Hohe Esche (njem.), frêne commun, frêne élevé (fr.), frassino maggiore, frassino comune (tal.), fresno norteño, fresno común, fresno grande (špa.), freixo (port.), beli jesen (slo.), beli jasen (sr.).
Upotreba
Jestivi su mladi zeleni plodovi koji se trebaju kuhati i uložiti u ocat. Mladi proljetni pupovi mogu se također kuhati, konzervirati u octu ili se koristiti sirovi. Listovi se koriste za čaj kod reumatizma i uloga. [2]
Otrovanja bijelim jasenom rijetka su no kod goveda koje u većim količinama jede suho lišće i plodove mogu izazvati začep u knjižavcu i crijevu.[3]
Drvo je kvalitetno, elastično, pogodno za obradu u različite alate, primjerice za izradu ljestvi ili skija.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Sergej Forenbacher, (1998.), Otrovne biljke i biljna otrovanja životinja, Zagreb: Školska knjiga
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
- Jean-Denis Godet, (2000.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
- Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, Francesco De Marco, Hugh Young, (1978.), Simon & Schuster’s Guide to Trees: A Field Guide to Conifers, Palms, Broadleafs, Fruits, Flowering Trees, and Trees of Economic Importance, New York: Simon and Schuster
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
