Američki jasen
Fraxinus americana
Karakteristike
Američki jasen (Fraxinus americana L.) je listopadno stablo iz porodice maslina (Oleaceae). Naraste do 40 m visine, krošnja je piramidalna do široko zaobljena. Deblo je promjera do 150 cm, kora je u početku siva i glatka, kasnije postane tamnosiva i ispucala. Izboji su prekriveni lenticelama. Pupovi su smeđi do smeđecrni, jajasti, dugi oko 5 mm, prekriveni ljuskama, terminalni pupovi su najveći. Listovi su složeni, dugi 10-40 cm, neparno perasti, čine ih 7-3 listića koje su eliptične, na vrhu dugo ušiljene, duge 5-15 cm, široke 2-7,5 cm, cjeloviti ili malo na vrhu slabo nazubljenih rubova, tamnozeleni su, naličje je svjetlije i uzduž nervature dlakavo, petejlke su žukastobijele. Dvodomna je biljka, cvjetovi su jednospolni, skupljeni u duge metličaste cvatove koji rastu na prošlogodišnjim izbojima. Imaju samo čašku, vjenčić nedostaje. Cvate u travnju i svibnju. Oprašuje se vjetrom. Plodovi su izdužene perutke, duge 3-5 cm, dozrijevaju u kolovozu i rujnu ali znaju ostati na stablu još kroz zimu, sadrže jednu sjemenku.
Stanište
Prirodno je rasprostranjen u središnjem i istočnom području Sjeverne Amerike gdje raste pojedinačno ili u grupama u vlažnim šumama. U Hrvatsku je unešen u 18. stoljeću kao ukrasno stablo i radi pošumljavanja. Odgovaraju mu dobro drenirana, plodna i vlažna područja, podnosi povremeno poplavljena područja. Osjetljiv je na sušu. Brzog je rasta, živi do 200 godina. Razmnožava se sjemenom.
Etimologija
Latinski naziv roda Fraxinus potječe od grčke riječi phraxis što znači ograda, ime je dano zbog toga što se drvo jasena odavna koristilo za izradu ograda. Ime vrste ornus potječe od grčkog oreinos (gorski).[1] Ime vrste americana ukazuje na izvorno stanište biljke. Na stranim jezicima nazivi su white ash, American ash (eng.), Weiß-Esche (njem.), frêne blanc, frêne d’Amérique, franc frêne (fr.), fresno blanco americano, fresno americano, fresno blanco (špa.), beli ameriški jesen (slo.).
Upotreba
Drvo je bijelo, gusto, tvrdo i trajno, pogodno za upotrebu, izradu alata, namještaja, podova te manjih dijelova kao skije ili drške reketa za tenis. Zbog sličnosti s bojom i teksturom ponekad se koristi kao zamjena za hrast. Dobro je drvo za ogrjev.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
- Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, Francesco De Marco, Hugh Young, (1978.), Simon & Schuster’s Guide to Trees: A Field Guide to Conifers, Palms, Broadleafs, Fruits, Flowering Trees, and Trees of Economic Importance, New York: Simon and Schuster
