Livadni zvončić

Karakteristike

Livadni zvončić (Campanula glomerata L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice zvončića (Campanulaceae). Stabljika je uspravna, jednostavna, pri dnu odrvenjela, gola ili obrasla kratkim, žljezdastim dlakama, naraste 15-70 cm visine. Korijen je dobro razgranat i vretenast. Listovi su naizmjenični, umjereno zeleni, dlakavi na obje strani ili rjeđe goli, tupi ili ušiljeni, nazubljenih rubova, prizemni listovi su duguljasto srcasti, dugi 1-6 cm, široki 0,5-3,5 cm, imaju do 15 cm dugu peteljku, gornji su duguljasti ili kopljasti, suženi ili sjedeći i obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi su sjedeći, dvospolni, skupljeni po 5-9 u glavičaste cvatove na vrhovima stabljika. Ocvijeće je dvostruko, građeno od čaške koja je duga 8-15 mm, više-manje dlakava, razdijeljena više od polovice do osnove, zubaca ima 5. Vjenčić je zvonast, modroljubičast ili rijetko bijel, veličine 1,5-3 cm, malo dlakav. Prašnika ima 5, prašničke niti su kratke i zelenkastožute kao i antere. Tučak je jedan, plodnica je podrasla, ima 3 njuške. Cvate od svibnja do rujna. Plod je tobolac dug oko 6-8 mm, sadrži svijetlosmeđe, jajolike, sićušne sjemenke..

Stanište

Rasprostranjen je u umjerenoj Europi i Aziji sve do Japana, u Sjevernoj Americi smatra se udomaćenim. Raste na suhim do vlažnim livadama, pašnjacima, uz rubove puteva i šuma, u svijetlim šumama od nizina do pretplaninskog područja. Varijabilna je vrsta. Uzgaja se i kao ukrasna biljka.

Etimologija

Latinsko ime campanula potječe od umanjenice latinske riječi campana (zvončić). Ime vrste glomeratum znači klupčast, kuglast.^[1] Na stranim jezicima nazivi su clustered bellflower, Dane’s blood (eng.), Knäuel-Glockenblume, Büschel-Glockenblume (njem.), campanule agglomérée, campanule à fleurs agglomérées (fr.), campanula agglomerata (tal.), klobčasta zvončica (slo.).

Upotreba

Jestivi su mladi izdanci i listovi, listovi sadrže oko 40 mg% vitamina C i dosta karotina. Jestiv je i mesnati podanak koji je bogat škrobom, priprema se kuhanjem kao krumpir.^[2]

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
3. Katarina Daniela Dubravec, Ivo Dubravec, (2001.), Biljne vrste livada i pašnjaka, Zagreb: Školska knjiga
4. Peter Sell, Gina Murrell , (2006.), Flora of Great Britain and Ireland: Volume 4, Campanulaceae – Asteraceae, Cambridge: Cambridge University Press
5. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• OhWeh
• Hans Hillewaert
• Bernd Haynol
• AnRo0002