Koprivastolisni zvončić
Campanula trachelium
Karakteristike
Koprivastolisni zvončić (Campanula trachelium L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice zvončića (Campanulaceae). Stabljika je uspravna, jednostavna ili razgranata, oštro bridasta, dlakava, visoka 30-100 cm. Korijen je debeo poput repe. Listovi su jajoliko trokutasti, dlakavi i dvostruko nepravilno nazubljeni. Donji listovi su srcolike osnove, dugi do 10 cm i smješteni na oko 8-15 cm dugim peteljkama, postupno se prema vrhu stabljike peteljke se smanjuju dok su sasvim gornji listovi sjedeći, jajasto kopljasti ili kopljasti. Cvjetovi su krupni, veliki 2,5-4 cm, nalaze se na kratkim peteljkama u pazušcima gornjih listova, pojedinačni su ili skupljeni po 2-3 u grozdaste cvatove. Vjenčić je zvonast, svijetloljubičast, rijetko bijele boje, zupci čaške su široko lancetasti. Prašnika ima 5, antere su im slobodne. Cvate od srpnja do rujna. Plodovi su dlakave kapsule, stvaraju mnogobrojne duge sjemenke.
Stanište
Rasprostranjen je u Europi, zapadnoj Aziji, sjevernoj Africi i unešena je u Sjevernu Ameriku. Raste u svijetlim listopadnim i crnogoričnim šumama, na rubovima šuma, u vinogradima, na nasipima, od nizina do pretplaninskog pojasa.
Etimologija
Naziv roda Campanula potječe od umanjenice latinske riječi campana (zvončić). Ime vrste trachelium potječe od grčke riječi trachelos (vrat), zbog upotrebe protiv gušobolje.[1]
Na stranim jezicima nazivi su nettle-leaved bellflower (eng.), Nesselblättrige Glockenblume (njem.), campanule gantelée, campanule à feuilles d’ortie (fr.), campanula selvatica (tal.), koprivasta zvončnica (slo.).
Upotreba
Jestivi su mladi listovi prije nego biljka procvate. Dodaju se u salate ili na kraju kuhanih variva.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Katarina Daniela Dubravec, Ivo Dubravec, (2001.), Biljne vrste livada i pašnjaka, Zagreb: Školska knjiga
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
