Kupina kamenjarka
Rubus saxatilis
Karakteristike
Kupina kamenjarka ili kamenica (Rubus saxatilis L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Stabljike su puzajuće ili uspravne, prekrivene malim trnićima, visoke 10-30 cm. Listovi su naizmjenični, složeni, trodijelni, građeni od 3 eliptično jajasti listića, grubo nazubljenih rubova. Cvjetovi su dvospolni, mali, skupljeni po 3-6 u uspravne cvatove. Čašku čine pet lancetastih i ušiljenih lapova, vjenčić je građen od pet bijelih latica kraćih od lapova čaške, prašnici su mnogobrojni i kratki. Cvate u svibnju i lipnju. Plodovi su zbirni, promjera 1-1,5 cm, imaju okruglaste, sjajno crvene koštunice, dozrijevaju u srpnju i kolovozu.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi i Aziji sve do Kine, te u Sjevernoj Americi na Grenlandu. Raste na stjenovitim mjestima i kršnim mjestima, u grmlju, u listopadnim i mješovitim šumama, na šumskim čistinama i proplancima, u pretplaninskim i planinskim područjima i preko 2000 m nadmorske visine.
Etimologija
Latinsko ime roda Rubus potječe od ruber (crven), jer više vrsta ovog roda ima crvene plodove. Ime vrste saxatilis znači koji raste na stijenama.[1] Na stranim jezicima nazivi su stone bramble (eng.), Steinbeere (njem.), ronce des rochers (fr.), zarza de piedra (špa.), skalna robida (slo.), kupina kamenjarka (sr.).
Upotreba
Jestivi su plodovi, blago su kiselkastog okusa. Mogu se konzumirati sirovi ili termički obrađeni, prerađeni u sirupe, sokove i kompote. Sadrže oko 50 mg% vitamina C, vitamin E, pektin, trjeslovine, šećer, organske kiseline.[2]
Kalendar branja
Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga