Loganova malina
Rubus × loganobaccus
Karakteristike
Loganova malina (Rubus × loganobaccus L.H. Bailey) je listopadna biljka iz porodice ružovki (Rosaceae). Stabljike su uspravne, raširene i povijene, prekrivene malim trnjem, narastu do 2,5 metra visine. Listovi su perasti, razdijeljeni na 3-5 neravnomjerno nazubljenih listića, gornja strana je tamnozelena, donja strana je gusto dlakava. Cvjetovi su jednostavni, dvospolni, promjera oko 1 cm, skupljeni u grozdaste cvatove a nalaze se na dugim cvjetnim stapkama koje su dlakave i prekrivene stršećim bodljicama i stvaraju se na dvogodišnjim izbojima. Građeni su od 5 odvojenih bijelih latica jajolikog oblika, prašnika su mnogobrojni. Cvate u lipnju i srpnju. Zbirni plodovi su izduženi, dužine 2-3 cm, tamnocrvene boje a dozrijevaju u srpnju i kolovozu kada poprime tamnu boju.
Stanište
Nije rasprostranjena u prirodi već ju je 1881. godine u Kaliforniji stvorio američki amaterski hortikulturist James Harvey Logan (1841. – 1928.) kada su se na njegovom imanju križale obične maline (Rubus idaeus) i boysen maline (Rubus ursinus), a potom je od naraslih biljaka sakupio i sijao njihovo sjeme. Biljka je postigla popularnost u Sjevernoj Americi a na samom kraju 19. stoljeća je unijeta u Europu. U međuvremenu su je vrtlari raširili dalje svijetu, u zapadnoj Australiji je pobjegla u prirodu i smatra se udomaćenom gdje raste na zapuštenim površinama uz potoke. Koristi se i za stvaranje novih hibrida a nekoliko desetljeća nakon originalnog kultivara razvijen je noviji tip koji nema bodljice. Popularnija je u kućnim vrtovima nego u komercijalnim nasadima.
Odgovara joj djelomično zasjenjeno do sunčano mjesto, vlažno i drenirano tlo.
Etimologija
Latinsko ime roda Rubus potječe od ruber (crven), jer više vrsta ovog roda ima crvene plodove. Ime vrste loganobaccus složenica je riječi logano (prema autoru Loganu koji ih je stvorio) te bacca (bobica, plod). Na stranim jezicima nazivi su loganberry (eng.), Loganbeere (njem.), mûre de Logan (fr.), loganova robida (slo.).
Upotreba
Plodovi su jestivi, slatkastokisele arome, jestivi su u sirovom obliku, služe za izradu pita te se prerađuju u sokove, vina ili džemove.
