Žuta šumarica

Karakteristike

Žuta šumarica (Anemone ranunculoides L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae). Stabljika je uspravna, obrasla rijetkim dlakama, naraste oko 5-15 cm. Podanak je smeđe boje, horizontalan i valjkast. Listovi su duguljasti, razdijeljeni na tri režnja, nalaze se na dugačim peteljkama. Cvjetovi su većinom pojedinačni ili skupljeni po 2-5, promjera su oko 1,5-2 cm, nalaze se na dugim i dlakavim stapkama. Sastavljeni su od 5-8 široko ovalnih, zlatnožutih listića koji su s vanjske strane prekriveni dlačicama. Prašnici su mnogobrojni, žute boje, manji od lapova. Cvatu od ožujka do svibnja. Plod je jednosjemeni oraščić gusto prekriven kratkim dlakama..

Stanište

Rasprostranjena je u gotovo cijeloj Europi, u zapadnoj Aziji i u Sibiru. Raste na rubovima šuma, u svijetlim listopadnim šumama na humusnom tlu bogatim dušikom. Biljke cvatu prije nego što ih zasjene krošnje stabala kada prolistaju. Zaštićena je vrsta. Uzgaja se kao ukrasna biljka, razmnožava se sjemenom ili dijeljenjem.

Etimologija

Naziv roda Anemona prema Teofrastu potječe od grčke riječi anemos (vjetar), zbog cvjetova koji se i na lagan povjetarca zanjišu.^[1] Naziv vrste ranunculoides ukazuje na sličnost vrste s biljkama roda žabnjaka (Ranunculus). Na stranim jezicima nazivi su yellow anemone, yellow wood anemone, buttercup anemone (eng.), Gelbes Windröschen (njem.), anémone fausse renoncule, sylvie jaune (fr.), anemone giallo (tal.), anémona amarilla, anémona amarilla de bosque, anémona taza de mantequilla (špa.), zlatična vetrnica, rumena vetrnica (slo.).

Upotreba

Otrovna je biljka.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
3. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga