Sunovratna šumarica
Anemone narcissiflora
Karakteristike
Sunovratna šumarica (Anemone narcissiflora L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae). Stabljika je jednostavna, uspravna, stršeće dlakava, visoka 10-60 cm. Rizom je cilindričan. Listovi su razdijeljeni na manje izdužene segmente, prizemni listovi nalaze se na peteljkama dugim 4-20 cm, gornji listovi su sjedeći, nalaze se neposredno ispod cvjetova. Cvjetovi su skupljeni po 2-8 u štitaste cvatove na vrhu stabljike, nalaze se na dužim i dlakavim stapkama. Dvospolni su, krupni, goli, građeni od 5-6 bijelih listića dužine 1-1,5 cm. Prašnika su im žuti i mnogobrojni. Cvatu od lipnja do kolovoza. Plod je krupan ahenij, okruglast, spljošten i gol, kratkog kljuna.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Staništa su vlažna mjesta šuma i livada. Zaštićena je biljka.
Etimologija
Naziv roda Anemona prema Teofrastu potječe od grčke riječi za vjetar – anemos, zbog cvjetova koji se i na lagan povjetarca zanjišu.[1] Ime vrste narcissiflora ukazuje na sličnost cvjetova s cvjetovima sunovrata (Narcissus). Na stranim jezicima nazivi su narcissus-flowered anemone (eng.), Narzissen-Windröschen, Narzissenblütiges Windröschen, Alpen-Berghähnlein (njem.), anémone à feuilles de narcisse, anémone à fleurs de narcisse (fr.), anemone narcissino, anemone narcissino, anemone a fiori di narciso (tal.), anemone narcisiflora, anémona de flores de narciso (špa.), kobulasta vetrnica (slo.).
Upotreba
Otrovna je biljka.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radomir Lakušić, (1990.), Planinske biljke, Sarajevo: Svjetlost
