Žućkasta pupavka
Amanita citrina
Karakteristike
Žućkasta pupavka (Amanita citrina (Schaeff.) Pers.) je vrsta otrovne gljive iz porodice Amanitaceae. Klobuk je promjera do 12 cm, u početku polukuglast ili stožast, kasnije postane plosnat i ravan, ponekad na vrhu lagano udubljen, u raznim varijacijama žućkaste je boje. Površina je sjajna, ljepljiva, prekrivena nepravilnim svijetlim ljuskama koje kasnije nestanu. Listići su gusti, nepravilni, slobodni, u početku bijeli, kasnije tamni, široki, suženi na oba kraja. Stručak je valjkast, gladak, naraste do 12 cm visine, promjera je 5-15 mm, bijele do smećkaste boje. U početku je pun, kasnije postane šupalj, u donjem dijelu je zadebljan, okružen ostatkom ovojnice, u gornjem dijelu ima bijeli obješeni prsten koji kasnije može nestati. Meso je bijelo, ispod kožice klobuka žućkasto, nježno, mirisa nalik na repu ili sirove krumpire, okus je malo oštar. Spore su okruglaste, otrusina je bijela.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi i Sjevernoj Americi. Staništa su joj listopadne i zimzelene šume (bukva, hrast, breza), odgovaraju joj pjeskovita, kiselkasta zemljišta. Možemo je ljeti i u jesen naći kao pojedinačne primjerke ili po nekoliko njih zajedno u nizinskim i višim područjima.
Etimologija
Naziv roda Amanita dolazi od grčke riječi amanites (gljiva). Ime vrste citrina latinskog je porijekla i ukazuje na žućkast klobuk boje limuna. Na stranim jezicima nazivi su false death cap, citron amanita (eng.), Gelbe Knollenblätterpilz, Zitronengelber Knollenblätterpilz, Gelblicher Knollenblätterpilz, Gelber Wulstling (njem.), amanite citrine (fr.), tignosa paglierina (tal.), citronasta mušnica (slo.).
Upotreba
Otrovna je gljiva, premda nije smrtonosno otrovna. Preporučljivo ju je izbjegavati.
Galerija fotografija
Literatura
- Giuseppe Pace, (1981.), Atlas gljiva, Zagreb: Prosvjeta
- Matija Josipović, (2012.), Gljive – vodič za prepoznavanje, Rijeka: Leo-commerce
- Romano Božac, (1989.), Gljive naših krajeva, Zagreb: Grafički zavod Hrvatske
