Vodena metvica Mentha aquatica

Carstvo:
Red:
Lamiales
Porodica:
Vrsta:
Mentha aquatica
Sinonimi:
Mentha hirsuta Huds., Mentha ortmanniana Opiz

Karakteristike

Vodena metvica (Mentha aquatica L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika je četverobridna, uspravna ili se slabo podiže, prekrivena je rijetkim dlačicama, naraste do 100 cm duljine. Listovi su nasuprotni, nalaze se na peteljkama, jajolikog su oblika, dugi 2-6 cm, široki 1-4 cm i nazubljenih su rubova. Cvjetovi su sitni, dvospolni, svijetlorozi, skupljeni u kuglaste prividne pršljenove. Cvatu od lipnja do rujna. Plod je kalavac okruglog oblika i svijetlosmeđe boje. Cijela biljka ima karakterističan ugodan miris na mentu.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena gotovo u cijeloj Europi, u dijelovima sjeverne Afrike i zapadne Azije. Smatra se udomaćenom u Americi i Australiji. Staništa su joj vlažna i močvarna područja, nalazimo je uz rijeke, potoke, jezera, u kanalima ili na vlažnim livadama. Nalazimo je od nizina do 1200 m nadmorske visine. Razmnožava se sjemenom i vegetativno.

Odlična je medonosna biljka, pčele salijeću cvjetove sakupljajući mnogo nektara i malo peluda. Med je tamnocrven, snažnog mirisa i aromatičnog slatko-kiselkastog okusa. Brzo se kristalizira.[1]

Zanimljiv je podatak da je popularna paprena metvica (Mentha × piperita) hibrid vodene metvice i klasaste metvice (Mentha spicata).

Etimologija

Latinsko ime roda Mentha potječe iz grčke mitologije od vodene nimfe Ment koja je bila ljubavnica boga podzemlja Hada sve dok Hadova žena Perzefina nije saznala te ju iz ljubomore pretvorila u biljku. Ime vrste aquatica znači vodeni, ukazuje na stanište biljke. Na stranim jezicima poznata je kao water mint (eng.), Wasserminze (njem.), i (fr.), menta acuática (špa.), mentha aquatica (tal.), vodna meta (slo.).

Upotreba

Sakupljaju se listovi, aromatičnog su mirisa i okusa te se koriste u čajevima ili kao dodatak raznim jelima.

Galerija fotografija

Podijeli