Poljska metvica
Mentha arvensis
Karakteristike
Poljska metvica (Mentha arvensis L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika je uspravna, uzdižuća ili polegnuta, razgranata, dlakava, izraženog mirisa, naraste do 70 cm visine. Podanak je puzavi. Listovi su nasuprotni, smješteni na peteljkama, jajastog su oblika, ušiljenog vrha, na rubu pilasto nazubljeni. Cvjetovi su dvospolni, nalaze se na dlakavim stapkama i skupljeni su u kuglaste prividne pršljenove u pazušcima listova. Čaška je kratka, duga tek 2-3 mm, dlakava, ima 5 zubaca. Vjenčić je bijele do ružičaste boje. Cvatu od lipnja do rujna. Plod je kuglast. Jedna biljka proizvede oko 200 sjemenki.[1]
Stanište
Rasprostranjena je vrsta na području Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Raste kao korov na oranicama ili u voćnjacima, na vlažnim travnjacima ili pored rijeka i potoka, od nizinskog do planinskog područja. Razmnožava se sjemenom i korijenovim izdancima.Stanište
Dobra je medonosna biljka, pčelama daje nektar i malo peluda.
Etimologija
Latinsko ime roda Mentha potječe od imena nimfe Mente u grčkoj mitologiji, koja je zbog ljubovanja s bogom podzemlja Hadom bila pretvorena u grm od njegove žene Perzefone. Perzefonina majka i boginja plodnosti Demetra, osudila je Mentu na sterilnost, te biljka ne daje plodove. Ime vrste arvensis (poljski) ukazuje na stanište. Na stranim jezicima nazivi su field mint, wild mint, corn mint (eng.), Acker-Minze, Korn-Minze (njem.), menthe des champs, baume des champs (fr.), menta campestre (tal.), hortelã-brava (port.),
Upotreba
Listovi su aromatičnog mirisa i okusa, mogu se koristiti za pripremu čajeva ili kao dodatak jelima.
Galerija fotografija
Literatura
- Taib Šarić, (1991.), Atlas korova: 100 najvažnijih vrsta korovskih biljaka u Jugoslaviji, Sarajevo: Svjetlost zavod za udžbenike i nastavna sredstva